hrvatski

Prijedlog ikonološke interpetacije "Firentinčeve katedrale" - Prostor i vrijeme Dalmacije u drugoj polovini 15. stoljeća

Za razliku od dosadašnjih gledišta koja su unutar čuvenog Jurjevog friza kamenih glava prepoznali neke od glavnih protagonista aktualnih povijesno-političkih zbivanja (protuturska koalicija kršćanskog Zapada), i potom ih protumačili kao dio zaokruženog ikonografskog programa "Pobjedničke crkve" (ecclsie militans), autor u ovom radu ističe kako se jedini prepoznatljivi ikonografski ciklus javlja tek u trećoj fazi gradnje katedrale (1475-1506/1536) kada Nikola Firentinac gradi i s figurama svetaca na krovu dovršava svetište katedrale. Rasvjetljavajući povijesne i političke okolnosti nastanka tog ikonografskog ciklusa, te ukazujući na ponešto specifična estetska, materijalna i simbolička svojstva same katedrale sv. Jakova, autor ukazuje na mogućnost i na ponešto drugačijeg, ikonološkog tumačenja naznačenog programa vjerske zaštite po kojem bi lokalni sveci-vitezovi osim svoje primarno "apotropejske uloge" poprimili i dodatnu daleko širu ulogu predstavnika nebeske vojske koji od nevjernika štite ugroženo Kršćanstvo. Time bi ujedno i sama katedrala, koja niče na samoj granici kršćanskog svijeta pretvorila u isturenu Kristovu utvrdu.

Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku; ikonografija; ikonologija; Juraj Matijev Dalmatinac; Giorgio da Sebenico; Nikola Firentinac; Dalmacija u drugoj polovici 15. stoljeća

nije evidentirano