hrvatski

Vodoopskrba u Hrvatskoj

Analizirano je stanje, utvrđeni su problemi i definiran je razvoj javne vodoopskrbe u Hrvatskoj. Rad ima slijedeća poglavlja: opskrbljenost vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava ; zahvati vode, kakvoća i zaštita voda za piće ; vodoopskrbna djelatnost i cijena vode ; zahvaćanje pitke vode radi prodaje na tržištu ; razvoj javne vodoopskrbe ; rezerve voda za vodoopskrbu ; regionalizacija javne vodoopskrbe ; problemi javne vodoopskrbe ; privatizacija u komunalnom vodnom sektoru. // Prosječna opskrbljenost Republike Hrvatske vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi 76 posto stanovništva. U razdoblju od 1990. do 2002. godine prosječna priključenost stanovništva na javne vodoopskrbne sustave povećana je za 13 posto. Iz javnih vodoopskrbnih sustava opskrbljuje se vodom i veći dio gospodarskih djelatnosti. Predviđa se povećanje prosječnog stupnja opskrbljenosti do 2009. godine na 88 posto, odnosno u godini 2015. na 94 posto, što znači prosječno povećanje od 1, 4 posto godišnje. Godišnja količina zahvaćene podzemne i površinske vode kreće se od 500 do 530 milijuna prostornih metara vode, a isporučene vode potrošačima u rasponu od 310 do 370 milijuna prostornih metara vode. Gubici vode u sustavima i dalje su veliki. Izdanim koncesijama za zahvaćanje podzemne i površinske vode za javnu vodoopskrbu dozvoljava se korištenje oko 687 milijuna prostornih metara /god. vode. Za potrebe javne vodoopskrbe u Republici Hrvatskoj koristi se pretežito zahvati podzemnih voda, 90 posto količina vode a preostalih 10 posto su zahvati površinskih voda. // Preostali dio stanovništva (24 posto) koji nije priključen na javnu vodoopskrbu opskrbljuje se većim dijelom putem tzv. lokalnih vodovoda (prema procjeni između 15-20 posto stanovništva) ili individualno putem vlastitih bunara, cisterni i slično. Procjenjuje se da se zahvaćanje vode za stanovništvo izvan sustava javne vodoopskrbe kreće oko 60 – 70 milijuna prostornih metara na godinu. // Poteškoće u vodoopskrbi proizlaze iz prostorno/vremenskog rasporeda zahvata voda i korisnika, te izrazito velikih potreba u kraćem ljetnom razdoblju u turističkim područjima. Na području jadranske obale je praktički kod svih naselja priobalnog područja izgrađena vodoopskrbna mreža s pratećim objektima. Vodoopskrba dijela otoka rješava se i dovođenjem vode s kopna, a u manjem opsegu opskrbom iz vlastitih izvora, putem vodonosaca, skupljanjem kišnice u cisterne i preradom vode putem desalinacije. // Urbanizacija i izgradnja industrijskih pogona bez izgradnje komunalnih sustava odvodnje otpadnih voda i njihovog učinkovitog održavanja rezultira sve većim ugrožavanjem kakvoće podzemnih voda. Problemi su posebno izraženi u blizini većih gradskih središta. Značajnijim mjerama zaštite vodonosnih područja treba usporiti procese onečišćenja vode, kako bi se osigurala zadovoljavajuća opskrba stanovništva vodom. // Vlastiti vodni resursi u količinskom smislu, za sada, nisu ograničavajući čimbenik razvoja održivog korištenja voda. Na temelju raspoloživih podataka može se procijeniti da potrošnja stanovništva i ukupnog gospodarstva (bez hidroenergetike) iznosi oko 5 posto vlastitih voda. // U idućem razdoblju u cjelini javna vodoopskrba u Hrvatskoj mora se dići na višu tehnološku razinu, a posebno učinkovitost i djelotvornost sustava kao i sigurnost javne vodoopskrbe, uz daljnje povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva. // U mogućem sučeljavanju s privatizacijskim trendovima potrebno je definirati stajališta o vodi kao ljudskom pravu, općem dobru i narodnom bogatstvu ; o pitanju privatizacije vodnih resursa, što treba tretirati kao pitanje nacionalnog suvereniteta ; o institucionalnom ustroju koji onemogućuje rivalitet različitih državnih subjekata na vodama ; u javnoj vodoopskrbi isključiti mogućnost privatizacije prava na vodni resurs.

vodoopskrba; vodoopskrbni sustavi; iskorištavanje resursa; ciljevi razvitka; privatizacija vodoopskrbnih sustava; Hrvatska.

nije evidentirano