hrvatski

HIDROLOŠKE I KLIMATSKE ANALIZE POPLAVA 2004. GODINE

U članku se analiziraju poplave 2004. godine s hidrološkog i klimatskog gledišta, te se prikazuje prijetnja klimatskih promjena i visoki rizik od poplava u Hrvatskoj. U proljetnim je mjesecima 2004. godine u Hrvatskoj poplava izazvala velike probleme. Proljetni visoki vodostaji rijeka nisu iznenađenje za stručnjake. Pojavljuju se proljetne kiše, koje uz otopljeni snijeg, pune korita rijeka. Prošle, 2003. godine u isto doba imali smo sušu. Korita rijeka i akumulacije bili su suhi, a sada, u 2004., bili su do vrha puni. Izmjenjuju se dakle ekstremne hidrološke prilike. Prisjećamo se i velikih poplava u Europi 2002. godine. U 2004. g. prvo smo imali razdoblje s obilnim snijegom, kojeg su potom rastopile gotovo ljetne temperature. Poslije su na sve to došle kiše, do 130 mm/m2 u 24 sata u nekim područjima. Rezultat tih činjenica su napunjena korita rijeka. U proljeće 2004. godine u Hrvatskoj se radilo o velikim vodama, koje su samo na nekim područjima imale karakteristike poplavnih voda. Takve vode i više od njih dešavale su i prije, primjerice viši vodostaji Save kod Jasenovca bili su 1982., 1974. i 1970. Pregledom vodostaja vidi se da je samo na potezu od Jasenovca do Županje bile proglašene mjere izvanredne poplave, a ni na jednom području nije proglašena mjera izvanrednog stanja. Do apsolutnih zabilježenih vodostaja, trebalo od 30 do 50 centimetara, Savi je u Zagrebu do tog apsolutnog vodostaja trebalo još skoro tri metra, a Dunavu nešto više od tri metra. U razdoblju od 10 do 15 dana, kada se dnevne količine zbroje kumulativno, palo je više kiša od višegodišnjeg prosjeka za čitavi mjesec. Višemjesečno umjereno vlažno zimsko razdoblje uvjetovalo je punjenje tla vlagom. Istovremeno, s oborinama došlo je do topljenja snijega što je rezultiralo lokalnim poplavama. To je stanje izravna posljedica atmosferske cirkulacije, odnosno prisustva ciklonalnih i frontalnih sustava u blizini područja Hrvatske te povećane vlažnosti zraka. Neizravno, proteklo vlažno razdoblje može biti vezano za određene periodične ili kvaziperiodične procese kao što su rotacija i revolucija Zemlje, oceanske struje pa čak i promjene koncentracije plinova staklenika u atmosferi koja je posljednjih desetljeća u porastu. Primjereno gospodarenje vodama je od neupitne važnosti za gospodarski razvoj Hrvatske. Uz osiguranje sigurnih i dovoljnih količina vode za domaćinstva, turizam i industriju, potrebno je zaštititi prirodne vodne resurse od zagađenja te je potrebna učinkovita zaštita od poplava velikog dijela teritorija Hrvatske, podložnog poplavama. Državni plan obrane od poplava i planovi obrane od poplava za slivna područja utvrđuju aktivnosti obrane od poplava. Privitak prvi Državnog plana utvrđuje dionice, ugrožena područja i vodostaje za proglašenje mjera obrane od poplava, te ostale organizacijske mjere i aktivnosti.

ekstremne hidrološke prilike; atmosferska cirkulacija; poplava; suša; rizik od poplava; obrana od poplava; klimatske promjene

nije evidentirano