hrvatski

Nalazi novca na širem području grada Zagreba. Zusammenfassung: Münzfunde im weiteren Areal von Zagreb

Zahvaljujući temi ovog znanstvenog skupa pokazala se mogućnost da se na jednom mjestu predstave svi novci nalaženi na području grada Zagreba. To će biti jedan pregled ne samo postojećih primjeraka koji se čuvaju u numizmatičkoj zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu, nego i podaci iz literature, a i oni iz privatnog posjeda, o kojima muzej ima podatak. Također, uzimajući u obzir šire područje grada, bit će navedeno i nekoliko skupnih nalaza iz okolice, dok bi pojedinačni suviše opteretili dozvoljeni prostor pa ih ne navađamo. U tom širem gradskom teritoriju ne može se mimoići isticanje dva, za grad Zagreb najvažnija arheološka lokaliteta, a to su Stenjevec i Šćitarjevo, oba sustavno istraživana još od prošlog stoljeća. STENJEVEC, naselje i groblje sa mnoštvom arheološkog materijala, čije je stanovništvo na vrhuncu organiziranosti bilo u I. i II. st. ( nalaženi su novci od Klaudija I. do Trajana i Hadrijana ) s kontinuitetom življenja do u kasni srednji vijek. I danas se vrši sustavno istraživanje srednjevjekovnog sloja. ŠĆITARJEVO (Andautonia), već je u ranocarskom vremenu značajno središte s vrlo pogodnim položajem uz rijeku Savu, sa tragovima luke te epigrafskim spomenikom božanstvu Savus-u. Municipalni status, Municipium flavium Andautonia, dobiva u drugoj polovici I. stoljeća i obuhvaća niz većih i manjih naselja, zaseoka i vila, čime taj cijeli teritorij postaje već u to vrijeme relativno gusto naseljen. Novci nalaženi u rasteru ta dva antička središta ne će biti ovdje obrađeni jer se, s pravom, nalaze u sklopu ostalog arheološkog materijala kao jedinstvena cjelina u zbirci antičkog odjela Arheološkog muzej u Zagrebu. Za nalaze ne samo novaca nego i ostalog raznovrsnog arheološkog materijala možemo podjednako zahvaliti prisutnosti tih dvaju jakih antičkih središta i velikom značaju ceste koja je povezivala gradove Ptuj - Šćitarjevo - Sisak (Poetovio - Andautonia - Siscia) te istodobno sporednim putovima spajala veća i manja naselja sa svih strana. Unutar tog teritorija nalazi se grad Zagreb i stoga nije slučajno da je i na njegovom užem području nalažen novac već iz vremena ranog Rimskog carstva, koji iako nije mnogobrojan, ipak je prisutan. Svi su ovi novci, koji će biti navedeni, slučajni nalazi iskopani prilikom raznih građevinskih radova, a zahvaljujući savjesnosti nekih od prisutnih radnika, ostali su sačuvani ili oni sami ili bar podaci o njima. Zbog bolje preglednosti koristit ćemo kronološki slijed. Novci I. stoljeća najmanje su zastupljeni. O njihovom prisustvu imamo više zabilježenih podataka nego samih primjeraka. Uz to, i oni sačuvani, su u vrlo lošem stanju, dosta su korodirani i izlizani. Prema podacima iz jednog dopisa u Arhivu AMZ-a i prema podacima J. Klemenca (1) spominje se, godina nalaza 1876. nije sigurna, da je na Trgu Sv. Marka u jami, kod kopanja kanala za vodovod, nađeno 17 rimskih novaca, svi brončani osim jednog srebrnog (Galerijev). Ovdje je spomenut najraniji poznati novac, i to cara Augusta, 27. pr. Kr.-14. g., začetnika Rimskog carstva. Koja mu je bila nominala to nam nije poznato. Ostali su iz II., III. i IV. st. (Komod, Licinije, Valentinijan i dr.), i to su jedini podaci koje imamo. Kronološki slijedi također jedna skupina brončanih novaca iz različitih vremenskih razdoblja, njih 6, sa najranijim kovanim od Germanika. Nađeni su 1899. g. prilikom kopanja kanalizacije u potoku Medveščak (2), a ostali su Vespazijanov i Titov iz I. st., Faustine st. iz II, Proba iz III, te vrlo korodiranog Krispa iz IV. st. Zavedeni su u Glavni inv. pod br. 527. Za tih radova nađena je velika količina brončanih novaca kasnog srednjeg vijeka, i oni su također pohranjeni u našoj numizmatičkoj zbirci. Prvi od nama poznatih komada u privatnom vlasništvu je i jedan iz ranog I. st, dupondij cara Tiberija kovan 22-23. g. (BMCRE I, 81-84). Za njega nam je vlasnik ljubezno dao sve podatke, nađen je na Knežiji u ulici Braće Cvijić 1976. g. prilikom gradnje dječjeg vrtića. Zbog boljeg uvida a i potvrde da se na ovom području zaista živjelo, bit će kronološkim redom opisani važniji primjerci čuvani u našoj numizmatičkoj zbirci. 1. Domicijan, 81-96. g. Av: IMP CAES DOMIT AVG GERM COS XV CENS PER PP - glava s lovorvijencem nadesno Rv: IOVI VICTORI, S C - Jupiter sjedi l., drži Viktoriju i skeptar RIC II, 388 ; Coh I(2), 314 Inv. br. 25554, sestercij, kovan 90-91. g. nađen je u Mletačkoj ulici, a darovan je muzeju 1913. g.(3) 2. Trajan, 98-117. g. Av: IMP NERVA CAES TRAIAN AVG GERM PM - glava sa zrakastom krunom nadesno Rv: TR POT COS II PP S C - Abundancija stoji l. laktovima naslonjena na stolac kojem dvije noge završavaju rogovima obilja, i drži skeptar RIC II, 398 ; Coh II(2), 618 Inv. br. 1435, dupondij kovan 98-99. g. nađen na Sv. Duhu, a za muzej kupljen 1900. g.(4) T, 1 Iz II. stoljeća sakupljeno je brojčano više primjeraka i bolje očuvanih. U našoj zbirci evidentirano je šest komada sa u_eg gradskog područja, dok za šire, koje pokriva današnji raster ima mnogo više. 3. Trajan, 98-117. g. Av: IMP CAES NER TRAIANO AVG GER DAC PM TR P COS VI PP - poprsje s lovorvijencem i plaštem nadesno Rv: SENATVS POPVLVSQVE ROMANVS S C - Paks ili Felicitas stoji l., dr_i kaducej i rog obilja RIC II, 672 ; Coh II (2), 352 Inv. br. 1291, sestercij kovan 115. g., nađen na Mirogoju na Senftlebenovom zemljištu 1902. g.(5), T, 2 4. Hadrijan, 117-138. g. Av: IMP CAESAR TRAIANVS HADRIANVS AVG - poprsje s lovorvijencem nadesno Rv: PONT MAX TR POT COS III S C - Roma sjedi l. na oklopu, desna noga na kacigi, dr_i Viktoriju i koplje ; iza nje štit RIC II, 562a ; Coh II (2), 1187 Inv. br. 1834, sestercij kovan 119-121/2. g., nađen na Sv.Duhu (4), kupljen za Muzej 1900. g., T, 3 Drugi Hadrijanov sestercij nema točnu lokaciju, postoji samo podatak u Inventarskoj knjizi da je nađen u Zagrebu, a darovao ga je prof. Boričević 1897. g. 5. Av: HADRIANVS AVG COS III PP - poprsje s lovorvijencem i plaštem nadesno Rv: AEGYPTOS, S C - personifikacija Egipta le_i l., dr_i sistrum a lijevom se rukom naslanja na košaricu punu voća i klasja ; ispred nje ibis stoji na cipusu RIC II, 838 ; Coh II (2), 112 Inv. br. 1488, sestercij kovan 134-138. g., T, 4 Treći Hadrijanov sestercij, koji se samo spominje u literaturi (6) uz podatak da je nađen na Zrinjevcu prigodom postavljanja temelja za palaču pravde. Njemu se, na_alost, izgubio trag, a prema godini nalaza teško da bi ga se moglo identificirati s prethodnim, koji nema podrobnije nalazište. Vremenski kontinu- itet careva nastavlje se asom Antonina Pija i dupondijem njegove _ene Faustine st. 6. Antonin Pio, 138-161. g. Av: IMP T AEL CAES HADR ANTONINVS AVG PIVS - glava nadesno Rv: PM TR POT COS II S C - Fortuna stoji l., dr_i kormilo i rog obilja RIC III, 533a ; Coh II (2), 651 Inv. br. 2228, as dosta loše kvalitete nađen na Sv. Duhu (4), T, 5 7. Faustina st. Av: DIVA FAVSTINA - poprsje nadesno Rv: AVGVSTA, S C - Vesta, sa velom, stoji l., dr_i paladij i baklju RIC III, 1178 ; Coh II (2), 114 Inv. br. 2499, dupondij, dar Gradskog poglavarstva u Zagrebu (2, potok Medveščak), T, 6 Posljednja dva novca iz ovog stoljeća loše su očuvana, ali ih ipak treba spomenuti. Kako smo odlučili opisivati samo one primjerke koji se čuvaju u našoj zbirci, samo ćemo navesti podatak o zadnjem rimskom caru iz ovog stoljeća prema zapisu iz literature, a to je Komod, 176-192. g. (1). Drugi, as M. Aurelija je tako oštećen, da nije zasebno uveden u Inventarsku knjigu, nego u skupini s ostalima, nađenim na istom mjestu. 8. Marko Aurelije, 161-180. g. Av: (M AN)TONINVS AVG GERM (SARM) - glava s lovorvijencem nadesno Rv: SECVRIT PVB TR P (XX)X IMP V(III) COS (III), S C - Sekuritas, naga do pasa, sjedi l., desna ruka uzdignuta do glave a lijeva laktom naslonjena na tron RIC III, 1166 ; Coh III (2), 589 As kovan 175-176. g., nađen je s antoninijanom Klaudija II Gotskog i jednim brončanim _etonom iz 19. st. u Stenjevcu, Plemićka 4, a sva tri su otkupljena 1984. g., T, 7 Novci III. stoljeća nisu brojni ali su bolje očuvani. Do pojave prvog novca, na prelazu iz II. u III. stoljeće prošlo je skoro stotinu godina, nastala je vremenska praznina bez numizmatičkog materijala. Tek u drugoj polovici javljaju se novci u nekom ispunjenom kronološkom slijedu. 9. Aurelijan, 270-275. g. Av: IMP AVRELIANVS AVG - poprsje u oklopu sa zrakastom krunom nadesno Rv: FORTVNA REDVX, u egzergu T - Fortuna sjedi l. na kotaču, dr_i kormilo i rog obilja RIC V/1, 128 ; Coh VI (2), 95 Glavni inv. 2241, antoninijan, nađen vis a vis gostione "Janje", Mikulići 498, a za muzej je kupljen iste godine, 1988. Novac je vrlo lijep, dobro očuvan. T, 8 10. Prob, 276-282. g. Av: IMP C PROBVS PF AVG - poprsje sa zrakastom krunom u oklopu nadesno Rv: PROVIDENT AVG, lijevo u polju T, u egzergu XXI - Pro- videncija stoji l., dr_i kuglu i koso koplje RIC V/2, 720 ; Coh VI (2), 479 Inv. br. 9691, antoninijan kovan u siscijskoj kovnici, nađen prilikom već prije spominjanih radova u potoku Medveščak (2), T, 9 11. Dioklecijan, 284-305. g. Av: IMP C C VAL DIOCLETIANVS PF AVG - glava sa zrakastom krunom nadesno Rv: VOT.XX P unutar lovorvijenca u tri reda RIC VI, 36a ; Coh VI(2), 541 Inv. br. 12703, antoninijan kovan cca 299. g. u kovnici Ticinum. Nađen je prilikom kopanja temelja za Gavellinu kuću na Jelačićevom trgu 12, a darovan muzeju 1903. g. (7), T, 10 Poslijednji, nama poznati novac kovan u ovom stoljeću ima, na_alost, za nas samo literarnu povijesnu vrijednost. To je do sada najvrijedniji, i jedini nađen rimski carski medaljon, štoje, vjerojatno, i razlog da je završio izvan granica naše zemlje, a nama je ostao pisani i nacrtani podatak. 12. Maksimijan Herkulije, 286-305. g. Av: IMP C MAXIMIANVS PF AVG - poprsje s lovorvijencem u carskoj odori nalijevo, dr_i skeptar s orlom Rv: PM TRI P, u egzergu COS PP - kvadriga en face, vozi ju imperator te dr_i grančicu i Viktoriju Brončani medaljon kovan 287. g. Prema dostupnim podacima nađen je u Zagrebu u temeljima biskupskog dvora kod gradnje tzv. rimskog podruma (8) Prema navodima u literaturi, medaljon se u početku nalazio u svjetski poznatoj zbirci Trau, a vjerojatno je i danas u Beču. Ostao nam je samo crte_, koji ovdje objavljujemo. s l i k a Iz IV. stoljeća imamo najviše nalaza, kako pojedinačnih tako i manje grupice vrlo loših novaca. Zgodno je, da je prvi novac iz ovog stoljeća brončani cara Konstantina Velikog, koji je za svoje vladavine donio mnoge reforme u Rimskom carstvu, tako i u novčarstvu. 13. Konstantin I., 306/7-337. g. Av: IMP CONSTANTINVS PF AVG - poprsje s lovorvijencem i plaštem nadesno Rv: SOLI INVICTO COMITI, u egzergu SIS, desno u polju - Sol sa zrakastom krunom stoji l. uzdignute d. ruke, a u l. dr_i kuglu ; hlamida prebačena preko l. ramena Sl. RIC VII, 31 ; Coh VII(2), 546 Glavni inventar br. 2235, kovan u siscijskoj kovnici cca 317. g., a nađen na Remetinečkoj cesti 8 (Savska cesta) u vrtu na zemljištu u vlasništvu "Viadukta". Nalaznici su ga poklonili 1953. g. muzeju. T, 11 Od Konstantinovih sinova jedino se mo_e točno identificirati Krispov, + 326. g. u grupi iz potoka Medveščaka (2). U Preradovićevoj ul. 4, kod kopanja temelja nađen je jako korodiran brončani novac, i jedino se mo_e pripisati jednom od četvorice sinova Konstantina I. Zaveden je ipak u Glavni inventar pod br. 550. Nalaznik ga je darovao muzeju. Također vrlo loših 8 brončanih novaca iz IV. st. nađeno je kod gradnje Gavelline kuće na Jelačićevom trgu (7), poklonjeni su 1902. g. muzeju, a zavedeni su u Glavni inventar pod br. 525. Nalazi loše očuvanih novaca IV. st. nastavljaju se. U gornjoj Ilici, 1900. g., prilikom postavljanja kanalizacije, na dubini od 3, 5 m, nađena su 3 rimska carska novca IV. st. i jedan krajcar Franje II. iz 1800. g. Darovao ih je I. Polić, građevinski poduzetnik, a zabilje_eni su u Glavnom inv. pod br. 526. Poslijednje dvije skupine samo identificirane kao rimski novci iz IV. stoljeća nađene su u Novoj Vesi (9) i Opatičkoj ulici (10). Za razliku od njih, koje su bar smještene u IV. st., u literaturi se još spominju pod terminom kasnorimski novci nalazi na Opatovini, Tuškancu, Dolcu (11), a najvjerojatnije pripadaju ovom stoljeću. Najkasniji je iz ovog perioda brončani novac Valentinijana II, vrlo vrijedan i rijedak uz to i izrazito dobro očuvan, što potvrđuje njegovo uvrštavanje u katalog RIC sa visokom oznakom rijetkosti. 14. Valentinijan II, 375-392. g. Av: DN VALENTINIANVS PF AVG - poprsje sa kacigom i plaštem nadesno, dr_i koplje i štit Rv: GLORIA ROMANORVM, lijevo u polju Q, u egzergu ASISC.- Valentinijan, na lađi, u vojnoj odjeći ide l., glave okrenute unazad i uzdignute desne ruke ; na kormilu sjedi Viktorija RIC IX, 32a s oznakom rijetkosti R2, i to je jedini primjerak koji navodi, a posjeduje ga zagrebačka zbirka Coh VIII (2), 22 ; bronca, Inv. br. 24767, kovan u siscijskoj kovnici 383-387. g. ; vrlo lijep, nađen na Ribnjaku, a poklonio ga je Iv. Tkalčić 1895. g.(12), T, 12 U V. stoljeću, nakon podjele Rimskog carstva a prije pada Zapadnog, unutar kojeg se nalazilo područje našeg grada, imamo za sada samo jedan poznati novac, i to je jedini zlatni novac koji je do današnjih dana nađen na arealu grada Zagreba (13). 15. Valentinijan III, 425-455. g. Av: DN PLA VALENTINIANVS PF AVG - poprsje s dijademom i plaštem nadesno Rv: VICTORIA AVGGG, lijevo i desno M D, u egzergu COMOB - Valentinijan stoji en face desnom nogom na glavi zmije s ljudskom glavom, i dr_i Viktoriju na kugli Coh VIII(2), 19, solid kovan u milanskoj kovnici, inv. br. 25460 ; iako je malo oštećen vrlo je lijep i oštar, nađen u polju Španjsko, između Stenjevca i Save, a za muzej je kupljen 1864. g., a kao rijetkost je zgodno napomenuti, da je zabilje_en još u starom inventaru Mijata Sabljara koji se čuva u našem muzeju. T, 13 Iz vremena rimskog carstva ima nekoliko skupnih nalaza pohranjenih unutar šire okolice grada, zapravo teritorija koji pokriva današnja općina Zagreb. Prva dva su iskopana kod Markuševca, međutim nose imena prema u_oj lokaciji. Slijede dva grupirana oko Velike Gorice i zadnji iz tog vremena kod Dugog Sela, kojega bi također trebalo ovdje uvrstiti. 1. Donji Štefanovec, blizu Ciglane kraj potoka Štefanovec nađen je 1925., sadr_avao je oko 1000 komada kasnorimskih brončanih novaca a za AM Zagreb je spašeno 159. Konstancije II, 323-361 ........... 96 kom Konstans, 333-350 ............. 7 " Konstancije Gal, 351-354 ........... 48 " Julijan, 360-363 ............. 8 " Zakopan je oko sredine IV. st. Klemenc, Blatt Z., str. 73 ; Klemenc, Numizmatika II-IV, 128, 17 ; Mirnik, BAR, 320 ; Kent, RIC VIII, 548 2. Sv. Šimun, Markuševečka Trnava, sada Dubrava, slučajno je nađena 1893. g. kod kopanja temelja za kuću veća količina rimskog kasnocarskog novca, i uobičajeno u ovakvim slučajevima, veći dio je raspršen, a za AM Zagreb su spašena samo 32 komada. Konstancije II, 323-361 ........... 6 kom Valentinijan I, 364-375 ........... 12 " Valens, 364-378 ........... 12 " Gracijan, 375-383 ............ 6 " Zakopan je u drugoj pol. IV. st. Klemenc, Blatt Z., str. 28-29 ; Brunšmid, VHAD NS 12/1912, 272 ; Mirnik, BAR, 84. 3. Kurilovec, V. Gorica, 1944. g. za vrijeme okupacije, vojnici radne slu_be pri vršenju zemljanih radova oko podizanja pomoćnog aerodroma u selu, naišli su na keramičku posudu sa više od oko 2000 novaca. Kako su novci bili prekriveni zemljom i patinom sakupljen je samo dio, a ostatak je opet zakopan. Lonac se raspao i nije sačuvan niti jedan njegov komadić. Nakon rata jedan je privatni numizmatičar iskopao i kod tamošnje djece skupio 101 komad. U AM Zagreb se nalazi oko 980 kom, dok je drugih sakupljača otprilike stotinjak primjeraka. Zastupani su carevi od Severa Aleksadra, 222-235. do Salonina, 16 careva i familija i 2 restitucijska novca Vespazijana i Antonina Pija, kovana za Trajana Decija ili Valerijana. Zakopan je oko sredine III. st. Broz, Numizmatika, 5:17-26 ; nastavak Num. Vij. 11, 21:12-22 ; Habuš, Num. vij. 19:19-20 ; Mirnik, BAR, 185 4. Podvornica, Kravarsko, V. Gorica, 1899. g. prilikom rigolanja jednog vinograda na dub. od 0, 5 m nađeno je (prema zapremnini lonca) oko 3 litre novca. I u ovom slučaju je dio razgrabljen, dio opet zakopan, a u muzej je došlo samo 63 antoninijana. Zastupljeno je 12 careva i članova njihovih familija, od Gordijana III, 238-244 do najstarijih, konsekracijskih novaca Salonina, Galijenova sina, koji je umro 259. g. Zakopan je oko 261. g. Klemenc, Blatt Z., str. 34 ; Brunšmid, VHAD NS V, 235-239 ; Mirnik, BAR, 208. 5. Lupoglav, Dugo Selo, prilikom regulacije potoka Zelina 1910. g. slučajno je nađena veća količina kasnoantičkog novca, uglavnom razneseno. U muzej je primljeno samo 312 komada, vrlo loše očuvanih, tako da je više od polovice ostalo neopredijeljivo. Obuhvaćeni su carevi od Konstancija II, 323-361. do Gracijana, 367-383. Vrijeme ukopa je oko 376. g. Klemenc, Blatt Z., str.28 ; Brunšmid, VHAD NS XII, 284-286 ; Mirnik, BAR, 289 Iza pada Zapadnog rimskog carstva (476. g.) a za vrijeme seobe naroda, na ovom zagrebačkom području poznat je samo jedan novac (14), i to Justina II, 565-578. g., kovan u Carigradu 570/71. g., folis vrlo loše očuvan. Nađen je u poslijednjim godinama 19. st. na Gornjem gradu - Gradec, inv. br. 534 (Tolstoy, 81). Nakon praznine od nekoliko stoljeća, u srednjem vijeku već od XIII. st. počinju nalazi koji potvrđuju kolanje raznog novca (15). Među prvima su dva skupna nalaza, premda doista od svega nekoliko komada, ipak pokazuju da se _ivi na tim prostorima, zato ih i navađamo: 6. Gračansko Dolje, nalaz iz 1869. g., deset kranjskih frizatika Bernharda II, 1201-1256. g, a zakopani su u drugoj pol. XIII. st. Nalaze se u AM Zagreb pod br. 10703-10712. Mirnik, BAR, 445 ; VHAD, 1870:233 ; Metcalf, 1956: 152, 177, 252 7. Kukovićeva ul., danas Braće Kavurića, nađeni 1872. g. kao dio skupnog nalaza do muzeja je došlo samo tri komada, to su slavonski banovci (denari), i to 2 primjerka Bele IV, 1235-1270. g. i jedan hercega Stjepana, 1248-1247. g. i bana Stjepana Gutkeleda, 1248-1260. g. Zakopani u razdoblju 1260-1270. g. Metcalf, 1965:149 ; Pisana riječ u Hrvatskoj, 1986, str. 418, 9 ; Mirnik, BAR, 447 ; 8. Nadbiskupski vrt, vjerojatno dio skupnog nalaza ugarskog srebrnog novca, AM Zagreb ima samo 4 komada. Zastupani su Karlo I Robert, Johan I Hunyadi i Frdinand I. Zakopan u prvoj pol. XVI. st. Mirnik, BAR, 674 9. Laščina, nađen 1858. g., u AM Zagreb je dospjelo 665 kom srebrenih novaca, poltura i groša. Zastupljeni su: Bohemija - Ludovic I ; Ugarska - Rudolf II, Ferdinand II i Leopold I ; Olomouc - Carl v. Liechstein ; Poljska ; Lucern ; Tirol- Ferdinand Carl. Zakopan je u drugoj pol. XVII. st. Kukuljević, 1858, Agram. Mitt. Zentr. Komm., 3, 2:28 ; Zmajić, 1967: 23-24 ; Mirnik, BAR, 737 Uz ove skupne nalaze srednjovjekovnog novca nala_eno je mnogo više pojedinačnih, a zbog njihove brojnosti navest ćemo samo u cjelosti neke zemlje, gradove i lokacije nalaza. Najbrojniji su iz potoka Medveščaka, gdje je u dva navrata nađeno: a) brončani i srebreni, 78 kom iz XV - XIX. st., u koritu potoka kod gradnje kanala. Dar Gradskog poglavarstva 1877.g. b) 32 bakrena novca XVIII - XIX. st. također kod gradnje kanala, a poklonio ih je muzeju građevni poslovođa 1899. g. Od zemalja najčešća je Ugarska, zatim Bavarska, Poljska, Bohemija ; od gradova Olomouc, Munchen, Darmstadt i dr. Svakako da je najviše nađeno svih nominala novca Marije Terezije i Franje Josipa, a nisu niti ostale historijske ličnosti srednjeg i novog vijeka nepoznate. Osim potoka Medveščaka još neka nalazišta mo_emo spomenuti, na pr. Rudolfova kasarna, Gornji grad, Ilica, zapravo posvuda. Na kraju mo_emo zaključiti da polo_aj i razvoj grada Zagreba nije slučajan. Doduše, dugo se vremena smatralo da je on periferan, prvenstveno zbog arheološki i numizmatički jačih centara u njegovoj blizini. Međutim, kada se sistematski počnu bilje_iti svi danas dostupni podaci, dolazi se do novog saznanja. Nije to samo ovdje navedeni numizmatički materijal, to su i pojedinačni nalazi iz svih epoha počevši od pretpovijesti, sa tragovima naselja, pojedinačnih grobova i groblja, skulpture, arhitektonskog marijala i dr. A što se tiče samog numizmatičkog materijala, svakako treba uzeti u obzir pretpostavku da gore navedeni novci nisu svi koji su kolali ovim prostorom i da postoji mogućnost popunjavanja nekih vremenskih praznina novim nalazima.

Zagreb; Hrvatska; novac; numizmatika; arheologija

nije evidentirano

njemački

Nalazi novca na širem području grada Zagreba. Zusammenfassung: Münzfunde im weiteren Areal von Zagreb

Zahvaljujući temi ovog znanstvenog skupa pokazala se mogućnost da se na jednom mjestu predstave svi novci nalaženi na području grada Zagreba. To će biti jedan pregled ne samo postojećih primjeraka koji se čuvaju u numizmatičkoj zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu, nego i podaci iz literature, a i oni iz privatnog posjeda, o kojima muzej ima podatak. Također, uzimajući u obzir šire područje grada, bit će navedeno i nekoliko skupnih nalaza iz okolice, dok bi pojedinačni suviše opteretili dozvoljeni prostor pa ih ne navađamo. U tom širem gradskom teritoriju ne može se mimoići isticanje dva, za grad Zagreb najvažnija arheološka lokaliteta, a to su Stenjevec i Šćitarjevo, oba sustavno istraživana još od prošlog stoljeća. STENJEVEC, naselje i groblje sa mnoštvom arheološkog materijala, čije je stanovništvo na vrhuncu organiziranosti bilo u I. i II. st. ( nalaženi su novci od Klaudija I. do Trajana i Hadrijana ) s kontinuitetom življenja do u kasni srednji vijek. I danas se vrši sustavno istraživanje srednjevjekovnog sloja. ŠĆITARJEVO (Andautonia), već je u ranocarskom vremenu značajno središte s vrlo pogodnim položajem uz rijeku Savu, sa tragovima luke te epigrafskim spomenikom božanstvu Savus-u. Municipalni status, Municipium flavium Andautonia, dobiva u drugoj polovici I. stoljeća i obuhvaća niz većih i manjih naselja, zaseoka i vila, čime taj cijeli teritorij postaje već u to vrijeme relativno gusto naseljen. Novci nalaženi u rasteru ta dva antička središta ne će biti ovdje obrađeni jer se, s pravom, nalaze u sklopu ostalog arheološkog materijala kao jedinstvena cjelina u zbirci antičkog odjela Arheološkog muzej u Zagrebu. Za nalaze ne samo novaca nego i ostalog raznovrsnog arheološkog materijala možemo podjednako zahvaliti prisutnosti tih dvaju jakih antičkih središta i velikom značaju ceste koja je povezivala gradove Ptuj - Šćitarjevo - Sisak (Poetovio - Andautonia - Siscia) te istodobno sporednim putovima spajala veća i manja naselja sa svih strana. Unutar tog teritorija nalazi se grad Zagreb i stoga nije slučajno da je i na njegovom užem području nalažen novac već iz vremena ranog Rimskog carstva, koji iako nije mnogobrojan, ipak je prisutan. Svi su ovi novci, koji će biti navedeni, slučajni nalazi iskopani prilikom raznih građevinskih radova, a zahvaljujući savjesnosti nekih od prisutnih radnika, ostali su sačuvani ili oni sami ili bar podaci o njima. Zbog bolje preglednosti koristit ćemo kronološki slijed. Novci I. stoljeća najmanje su zastupljeni. O njihovom prisustvu imamo više zabilježenih podataka nego samih primjeraka. Uz to, i oni sačuvani, su u vrlo lošem stanju, dosta su korodirani i izlizani. Prema podacima iz jednog dopisa u Arhivu AMZ-a i prema podacima J. Klemenca (1) spominje se, godina nalaza 1876. nije sigurna, da je na Trgu Sv. Marka u jami, kod kopanja kanala za vodovod, nađeno 17 rimskih novaca, svi brončani osim jednog srebrnog (Galerijev). Ovdje je spomenut najraniji poznati novac, i to cara Augusta, 27. pr. Kr.-14. g., začetnika Rimskog carstva. Koja mu je bila nominala to nam nije poznato. Ostali su iz II., III. i IV. st. (Komod, Licinije, Valentinijan i dr.), i to su jedini podaci koje imamo. Kronološki slijedi također jedna skupina brončanih novaca iz različitih vremenskih razdoblja, njih 6, sa najranijim kovanim od Germanika. Nađeni su 1899. g. prilikom kopanja kanalizacije u potoku Medveščak (2), a ostali su Vespazijanov i Titov iz I. st., Faustine st. iz II, Proba iz III, te vrlo korodiranog Krispa iz IV. st. Zavedeni su u Glavni inv. pod br. 527. Za tih radova nađena je velika količina brončanih novaca kasnog srednjeg vijeka, i oni su također pohranjeni u našoj numizmatičkoj zbirci. Prvi od nama poznatih komada u privatnom vlasništvu je i jedan iz ranog I. st, dupondij cara Tiberija kovan 22-23. g. (BMCRE I, 81-84). Za njega nam je vlasnik ljubezno dao sve podatke, nađen je na Knežiji u ulici Braće Cvijić 1976. g. prilikom gradnje dječjeg vrtića. Zbog boljeg uvida a i potvrde da se na ovom području zaista živjelo, bit će kronološkim redom opisani važniji primjerci čuvani u našoj numizmatičkoj zbirci. 1. Domicijan, 81-96. g. Av: IMP CAES DOMIT AVG GERM COS XV CENS PER PP - glava s lovorvijencem nadesno Rv: IOVI VICTORI, S C - Jupiter sjedi l., drži Viktoriju i skeptar RIC II, 388 ; Coh I(2), 314 Inv. br. 25554, sestercij, kovan 90-91. g. nađen je u Mletačkoj ulici, a darovan je muzeju 1913. g.(3) 2. Trajan, 98-117. g. Av: IMP NERVA CAES TRAIAN AVG GERM PM - glava sa zrakastom krunom nadesno Rv: TR POT COS II PP S C - Abundancija stoji l. laktovima naslonjena na stolac kojem dvije noge završavaju rogovima obilja, i drži skeptar RIC II, 398 ; Coh II(2), 618 Inv. br. 1435, dupondij kovan 98-99. g. nađen na Sv. Duhu, a za muzej kupljen 1900. g.(4) T, 1 Iz II. stoljeća sakupljeno je brojčano više primjeraka i bolje očuvanih. U našoj zbirci evidentirano je šest komada sa u_eg gradskog područja, dok za šire, koje pokriva današnji raster ima mnogo više. 3. Trajan, 98-117. g. Av: IMP CAES NER TRAIANO AVG GER DAC PM TR P COS VI PP - poprsje s lovorvijencem i plaštem nadesno Rv: SENATVS POPVLVSQVE ROMANVS S C - Paks ili Felicitas stoji l., dr_i kaducej i rog obilja RIC II, 672 ; Coh II (2), 352 Inv. br. 1291, sestercij kovan 115. g., nađen na Mirogoju na Senftlebenovom zemljištu 1902. g.(5), T, 2 4. Hadrijan, 117-138. g. Av: IMP CAESAR TRAIANVS HADRIANVS AVG - poprsje s lovorvijencem nadesno Rv: PONT MAX TR POT COS III S C - Roma sjedi l. na oklopu, desna noga na kacigi, dr_i Viktoriju i koplje ; iza nje štit RIC II, 562a ; Coh II (2), 1187 Inv. br. 1834, sestercij kovan 119-121/2. g., nađen na Sv.Duhu (4), kupljen za Muzej 1900. g., T, 3 Drugi Hadrijanov sestercij nema točnu lokaciju, postoji samo podatak u Inventarskoj knjizi da je nađen u Zagrebu, a darovao ga je prof. Boričević 1897. g. 5. Av: HADRIANVS AVG COS III PP - poprsje s lovorvijencem i plaštem nadesno Rv: AEGYPTOS, S C - personifikacija Egipta le_i l., dr_i sistrum a lijevom se rukom naslanja na košaricu punu voća i klasja ; ispred nje ibis stoji na cipusu RIC II, 838 ; Coh II (2), 112 Inv. br. 1488, sestercij kovan 134-138. g., T, 4 Treći Hadrijanov sestercij, koji se samo spominje u literaturi (6) uz podatak da je nađen na Zrinjevcu prigodom postavljanja temelja za palaču pravde. Njemu se, na_alost, izgubio trag, a prema godini nalaza teško da bi ga se moglo identificirati s prethodnim, koji nema podrobnije nalazište. Vremenski kontinu- itet careva nastavlje se asom Antonina Pija i dupondijem njegove _ene Faustine st. 6. Antonin Pio, 138-161. g. Av: IMP T AEL CAES HADR ANTONINVS AVG PIVS - glava nadesno Rv: PM TR POT COS II S C - Fortuna stoji l., dr_i kormilo i rog obilja RIC III, 533a ; Coh II (2), 651 Inv. br. 2228, as dosta loše kvalitete nađen na Sv. Duhu (4), T, 5 7. Faustina st. Av: DIVA FAVSTINA - poprsje nadesno Rv: AVGVSTA, S C - Vesta, sa velom, stoji l., dr_i paladij i baklju RIC III, 1178 ; Coh II (2), 114 Inv. br. 2499, dupondij, dar Gradskog poglavarstva u Zagrebu (2, potok Medveščak), T, 6 Posljednja dva novca iz ovog stoljeća loše su očuvana, ali ih ipak treba spomenuti. Kako smo odlučili opisivati samo one primjerke koji se čuvaju u našoj zbirci, samo ćemo navesti podatak o zadnjem rimskom caru iz ovog stoljeća prema zapisu iz literature, a to je Komod, 176-192. g. (1). Drugi, as M. Aurelija je tako oštećen, da nije zasebno uveden u Inventarsku knjigu, nego u skupini s ostalima, nađenim na istom mjestu. 8. Marko Aurelije, 161-180. g. Av: (M AN)TONINVS AVG GERM (SARM) - glava s lovorvijencem nadesno Rv: SECVRIT PVB TR P (XX)X IMP V(III) COS (III), S C - Sekuritas, naga do pasa, sjedi l., desna ruka uzdignuta do glave a lijeva laktom naslonjena na tron RIC III, 1166 ; Coh III (2), 589 As kovan 175-176. g., nađen je s antoninijanom Klaudija II Gotskog i jednim brončanim _etonom iz 19. st. u Stenjevcu, Plemićka 4, a sva tri su otkupljena 1984. g., T, 7 Novci III. stoljeća nisu brojni ali su bolje očuvani. Do pojave prvog novca, na prelazu iz II. u III. stoljeće prošlo je skoro stotinu godina, nastala je vremenska praznina bez numizmatičkog materijala. Tek u drugoj polovici javljaju se novci u nekom ispunjenom kronološkom slijedu. 9. Aurelijan, 270-275. g. Av: IMP AVRELIANVS AVG - poprsje u oklopu sa zrakastom krunom nadesno Rv: FORTVNA REDVX, u egzergu T - Fortuna sjedi l. na kotaču, dr_i kormilo i rog obilja RIC V/1, 128 ; Coh VI (2), 95 Glavni inv. 2241, antoninijan, nađen vis a vis gostione "Janje", Mikulići 498, a za muzej je kupljen iste godine, 1988. Novac je vrlo lijep, dobro očuvan. T, 8 10. Prob, 276-282. g. Av: IMP C PROBVS PF AVG - poprsje sa zrakastom krunom u oklopu nadesno Rv: PROVIDENT AVG, lijevo u polju T, u egzergu XXI - Pro- videncija stoji l., dr_i kuglu i koso koplje RIC V/2, 720 ; Coh VI (2), 479 Inv. br. 9691, antoninijan kovan u siscijskoj kovnici, nađen prilikom već prije spominjanih radova u potoku Medveščak (2), T, 9 11. Dioklecijan, 284-305. g. Av: IMP C C VAL DIOCLETIANVS PF AVG - glava sa zrakastom krunom nadesno Rv: VOT.XX P unutar lovorvijenca u tri reda RIC VI, 36a ; Coh VI(2), 541 Inv. br. 12703, antoninijan kovan cca 299. g. u kovnici Ticinum. Nađen je prilikom kopanja temelja za Gavellinu kuću na Jelačićevom trgu 12, a darovan muzeju 1903. g. (7), T, 10 Poslijednji, nama poznati novac kovan u ovom stoljeću ima, na_alost, za nas samo literarnu povijesnu vrijednost. To je do sada najvrijedniji, i jedini nađen rimski carski medaljon, štoje, vjerojatno, i razlog da je završio izvan granica naše zemlje, a nama je ostao pisani i nacrtani podatak. 12. Maksimijan Herkulije, 286-305. g. Av: IMP C MAXIMIANVS PF AVG - poprsje s lovorvijencem u carskoj odori nalijevo, dr_i skeptar s orlom Rv: PM TRI P, u egzergu COS PP - kvadriga en face, vozi ju imperator te dr_i grančicu i Viktoriju Brončani medaljon kovan 287. g. Prema dostupnim podacima nađen je u Zagrebu u temeljima biskupskog dvora kod gradnje tzv. rimskog podruma (8) Prema navodima u literaturi, medaljon se u početku nalazio u svjetski poznatoj zbirci Trau, a vjerojatno je i danas u Beču. Ostao nam je samo crte_, koji ovdje objavljujemo. s l i k a Iz IV. stoljeća imamo najviše nalaza, kako pojedinačnih tako i manje grupice vrlo loših novaca. Zgodno je, da je prvi novac iz ovog stoljeća brončani cara Konstantina Velikog, koji je za svoje vladavine donio mnoge reforme u Rimskom carstvu, tako i u novčarstvu. 13. Konstantin I., 306/7-337. g. Av: IMP CONSTANTINVS PF AVG - poprsje s lovorvijencem i plaštem nadesno Rv: SOLI INVICTO COMITI, u egzergu SIS, desno u polju - Sol sa zrakastom krunom stoji l. uzdignute d. ruke, a u l. dr_i kuglu ; hlamida prebačena preko l. ramena Sl. RIC VII, 31 ; Coh VII(2), 546 Glavni inventar br. 2235, kovan u siscijskoj kovnici cca 317. g., a nađen na Remetinečkoj cesti 8 (Savska cesta) u vrtu na zemljištu u vlasništvu "Viadukta". Nalaznici su ga poklonili 1953. g. muzeju. T, 11 Od Konstantinovih sinova jedino se mo_e točno identificirati Krispov, + 326. g. u grupi iz potoka Medveščaka (2). U Preradovićevoj ul. 4, kod kopanja temelja nađen je jako korodiran brončani novac, i jedino se mo_e pripisati jednom od četvorice sinova Konstantina I. Zaveden je ipak u Glavni inventar pod br. 550. Nalaznik ga je darovao muzeju. Također vrlo loših 8 brončanih novaca iz IV. st. nađeno je kod gradnje Gavelline kuće na Jelačićevom trgu (7), poklonjeni su 1902. g. muzeju, a zavedeni su u Glavni inventar pod br. 525. Nalazi loše očuvanih novaca IV. st. nastavljaju se. U gornjoj Ilici, 1900. g., prilikom postavljanja kanalizacije, na dubini od 3, 5 m, nađena su 3 rimska carska novca IV. st. i jedan krajcar Franje II. iz 1800. g. Darovao ih je I. Polić, građevinski poduzetnik, a zabilje_eni su u Glavnom inv. pod br. 526. Poslijednje dvije skupine samo identificirane kao rimski novci iz IV. stoljeća nađene su u Novoj Vesi (9) i Opatičkoj ulici (10). Za razliku od njih, koje su bar smještene u IV. st., u literaturi se još spominju pod terminom kasnorimski novci nalazi na Opatovini, Tuškancu, Dolcu (11), a najvjerojatnije pripadaju ovom stoljeću. Najkasniji je iz ovog perioda brončani novac Valentinijana II, vrlo vrijedan i rijedak uz to i izrazito dobro očuvan, što potvrđuje njegovo uvrštavanje u katalog RIC sa visokom oznakom rijetkosti. 14. Valentinijan II, 375-392. g. Av: DN VALENTINIANVS PF AVG - poprsje sa kacigom i plaštem nadesno, dr_i koplje i štit Rv: GLORIA ROMANORVM, lijevo u polju Q, u egzergu ASISC.- Valentinijan, na lađi, u vojnoj odjeći ide l., glave okrenute unazad i uzdignute desne ruke ; na kormilu sjedi Viktorija RIC IX, 32a s oznakom rijetkosti R2, i to je jedini primjerak koji navodi, a posjeduje ga zagrebačka zbirka Coh VIII (2), 22 ; bronca, Inv. br. 24767, kovan u siscijskoj kovnici 383-387. g. ; vrlo lijep, nađen na Ribnjaku, a poklonio ga je Iv. Tkalčić 1895. g.(12), T, 12 U V. stoljeću, nakon podjele Rimskog carstva a prije pada Zapadnog, unutar kojeg se nalazilo područje našeg grada, imamo za sada samo jedan poznati novac, i to je jedini zlatni novac koji je do današnjih dana nađen na arealu grada Zagreba (13). 15. Valentinijan III, 425-455. g. Av: DN PLA VALENTINIANVS PF AVG - poprsje s dijademom i plaštem nadesno Rv: VICTORIA AVGGG, lijevo i desno M D, u egzergu COMOB - Valentinijan stoji en face desnom nogom na glavi zmije s ljudskom glavom, i dr_i Viktoriju na kugli Coh VIII(2), 19, solid kovan u milanskoj kovnici, inv. br. 25460 ; iako je malo oštećen vrlo je lijep i oštar, nađen u polju Španjsko, između Stenjevca i Save, a za muzej je kupljen 1864. g., a kao rijetkost je zgodno napomenuti, da je zabilje_en još u starom inventaru Mijata Sabljara koji se čuva u našem muzeju. T, 13 Iz vremena rimskog carstva ima nekoliko skupnih nalaza pohranjenih unutar šire okolice grada, zapravo teritorija koji pokriva današnja općina Zagreb. Prva dva su iskopana kod Markuševca, međutim nose imena prema u_oj lokaciji. Slijede dva grupirana oko Velike Gorice i zadnji iz tog vremena kod Dugog Sela, kojega bi također trebalo ovdje uvrstiti. 1. Donji Štefanovec, blizu Ciglane kraj potoka Štefanovec nađen je 1925., sadr_avao je oko 1000 komada kasnorimskih brončanih novaca a za AM Zagreb je spašeno 159. Konstancije II, 323-361 ........... 96 kom Konstans, 333-350 ............. 7 " Konstancije Gal, 351-354 ........... 48 " Julijan, 360-363 ............. 8 " Zakopan je oko sredine IV. st. Klemenc, Blatt Z., str. 73 ; Klemenc, Numizmatika II-IV, 128, 17 ; Mirnik, BAR, 320 ; Kent, RIC VIII, 548 2. Sv. Šimun, Markuševečka Trnava, sada Dubrava, slučajno je nađena 1893. g. kod kopanja temelja za kuću veća količina rimskog kasnocarskog novca, i uobičajeno u ovakvim slučajevima, veći dio je raspršen, a za AM Zagreb su spašena samo 32 komada. Konstancije II, 323-361 ........... 6 kom Valentinijan I, 364-375 ........... 12 " Valens, 364-378 ........... 12 " Gracijan, 375-383 ............ 6 " Zakopan je u drugoj pol. IV. st. Klemenc, Blatt Z., str. 28-29 ; Brunšmid, VHAD NS 12/1912, 272 ; Mirnik, BAR, 84. 3. Kurilovec, V. Gorica, 1944. g. za vrijeme okupacije, vojnici radne slu_be pri vršenju zemljanih radova oko podizanja pomoćnog aerodroma u selu, naišli su na keramičku posudu sa više od oko 2000 novaca. Kako su novci bili prekriveni zemljom i patinom sakupljen je samo dio, a ostatak je opet zakopan. Lonac se raspao i nije sačuvan niti jedan njegov komadić. Nakon rata jedan je privatni numizmatičar iskopao i kod tamošnje djece skupio 101 komad. U AM Zagreb se nalazi oko 980 kom, dok je drugih sakupljača otprilike stotinjak primjeraka. Zastupani su carevi od Severa Aleksadra, 222-235. do Salonina, 16 careva i familija i 2 restitucijska novca Vespazijana i Antonina Pija, kovana za Trajana Decija ili Valerijana. Zakopan je oko sredine III. st. Broz, Numizmatika, 5:17-26 ; nastavak Num. Vij. 11, 21:12-22 ; Habuš, Num. vij. 19:19-20 ; Mirnik, BAR, 185 4. Podvornica, Kravarsko, V. Gorica, 1899. g. prilikom rigolanja jednog vinograda na dub. od 0, 5 m nađeno je (prema zapremnini lonca) oko 3 litre novca. I u ovom slučaju je dio razgrabljen, dio opet zakopan, a u muzej je došlo samo 63 antoninijana. Zastupljeno je 12 careva i članova njihovih familija, od Gordijana III, 238-244 do najstarijih, konsekracijskih novaca Salonina, Galijenova sina, koji je umro 259. g. Zakopan je oko 261. g. Klemenc, Blatt Z., str. 34 ; Brunšmid, VHAD NS V, 235-239 ; Mirnik, BAR, 208. 5. Lupoglav, Dugo Selo, prilikom regulacije potoka Zelina 1910. g. slučajno je nađena veća količina kasnoantičkog novca, uglavnom razneseno. U muzej je primljeno samo 312 komada, vrlo loše očuvanih, tako da je više od polovice ostalo neopredijeljivo. Obuhvaćeni su carevi od Konstancija II, 323-361. do Gracijana, 367-383. Vrijeme ukopa je oko 376. g. Klemenc, Blatt Z., str.28 ; Brunšmid, VHAD NS XII, 284-286 ; Mirnik, BAR, 289 Iza pada Zapadnog rimskog carstva (476. g.) a za vrijeme seobe naroda, na ovom zagrebačkom području poznat je samo jedan novac (14), i to Justina II, 565-578. g., kovan u Carigradu 570/71. g., folis vrlo loše očuvan. Nađen je u poslijednjim godinama 19. st. na Gornjem gradu - Gradec, inv. br. 534 (Tolstoy, 81). Nakon praznine od nekoliko stoljeća, u srednjem vijeku već od XIII. st. počinju nalazi koji potvrđuju kolanje raznog novca (15). Među prvima su dva skupna nalaza, premda doista od svega nekoliko komada, ipak pokazuju da se _ivi na tim prostorima, zato ih i navađamo: 6. Gračansko Dolje, nalaz iz 1869. g., deset kranjskih frizatika Bernharda II, 1201-1256. g, a zakopani su u drugoj pol. XIII. st. Nalaze se u AM Zagreb pod br. 10703-10712. Mirnik, BAR, 445 ; VHAD, 1870:233 ; Metcalf, 1956: 152, 177, 252 7. Kukovićeva ul., danas Braće Kavurića, nađeni 1872. g. kao dio skupnog nalaza do muzeja je došlo samo tri komada, to su slavonski banovci (denari), i to 2 primjerka Bele IV, 1235-1270. g. i jedan hercega Stjepana, 1248-1247. g. i bana Stjepana Gutkeleda, 1248-1260. g. Zakopani u razdoblju 1260-1270. g. Metcalf, 1965:149 ; Pisana riječ u Hrvatskoj, 1986, str. 418, 9 ; Mirnik, BAR, 447 ; 8. Nadbiskupski vrt, vjerojatno dio skupnog nalaza ugarskog srebrnog novca, AM Zagreb ima samo 4 komada. Zastupani su Karlo I Robert, Johan I Hunyadi i Frdinand I. Zakopan u prvoj pol. XVI. st. Mirnik, BAR, 674 9. Laščina, nađen 1858. g., u AM Zagreb je dospjelo 665 kom srebrenih novaca, poltura i groša. Zastupljeni su: Bohemija - Ludovic I ; Ugarska - Rudolf II, Ferdinand II i Leopold I ; Olomouc - Carl v. Liechstein ; Poljska ; Lucern ; Tirol- Ferdinand Carl. Zakopan je u drugoj pol. XVII. st. Kukuljević, 1858, Agram. Mitt. Zentr. Komm., 3, 2:28 ; Zmajić, 1967: 23-24 ; Mirnik, BAR, 737 Uz ove skupne nalaze srednjovjekovnog novca nala_eno je mnogo više pojedinačnih, a zbog njihove brojnosti navest ćemo samo u cjelosti neke zemlje, gradove i lokacije nalaza. Najbrojniji su iz potoka Medveščaka, gdje je u dva navrata nađeno: a) brončani i srebreni, 78 kom iz XV - XIX. st., u koritu potoka kod gradnje kanala. Dar Gradskog poglavarstva 1877.g. b) 32 bakrena novca XVIII - XIX. st. također kod gradnje kanala, a poklonio ih je muzeju građevni poslovođa 1899. g. Od zemalja najčešća je Ugarska, zatim Bavarska, Poljska, Bohemija ; od gradova Olomouc, Munchen, Darmstadt i dr. Svakako da je najviše nađeno svih nominala novca Marije Terezije i Franje Josipa, a nisu niti ostale historijske ličnosti srednjeg i novog vijeka nepoznate. Osim potoka Medveščaka još neka nalazišta mo_emo spomenuti, na pr. Rudolfova kasarna, Gornji grad, Ilica, zapravo posvuda. Na kraju mo_emo zaključiti da polo_aj i razvoj grada Zagreba nije slučajan. Doduše, dugo se vremena smatralo da je on periferan, prvenstveno zbog arheološki i numizmatički jačih centara u njegovoj blizini. Međutim, kada se sistematski počnu bilje_iti svi danas dostupni podaci, dolazi se do novog saznanja. Nije to samo ovdje navedeni numizmatički materijal, to su i pojedinačni nalazi iz svih epoha počevši od pretpovijesti, sa tragovima naselja, pojedinačnih grobova i groblja, skulpture, arhitektonskog marijala i dr. A što se tiče samog numizmatičkog materijala, svakako treba uzeti u obzir pretpostavku da gore navedeni novci nisu svi koji su kolali ovim prostorom i da postoji mogućnost popunjavanja nekih vremenskih praznina novim nalazima.

Zagreb; Hrvatska; novac; numizmatika; arheologija

nije evidentirano