hrvatski

Istra između zbilje i fikcije

Dugogodišnje proučavatelje i poznavatelje istarske prošlosti i kulture, njezina etosa i etnosa, ponekad obuzme paradoksalni osjećaj: jesu li uspjeli dovoljno duboko prodrijeti u njezino kompleksno društveno biće, barem približno spoznati mehanizme njezinih mnogobrojnih bivstvenih odrednica, ili su ostali tek daleki motritelji istarskog mikro-planetarnog tijela koje se tisućljećima uporno i postojano vrti u mediteranskom, jadranskom i srednjoeuropskom svijetu. Pogleda uprta u desetke tisuća stranica starih, prašnjavih i izblijedjelih svežnjeva, fascikala, busta, filza, košuljica, pojedinih pergamena i papira ..., pohranjenih u župnim i državnim arhivima u tuzemstvu i inozemstvu, i dugog i napornog proučavanja njihovih sadržaja, uporni tragatelj, nakon radosti otkrivanja, skepse i strepnje zbog nedorečenog i prešućenog biva nagrađen: uspijeva uočiti konture malog i neobičnog tijela u kozmosu povijesti. Time se povjesničar, barem u domeni fikcije, približava vrlom puljskom astronomu i nekadašnjem asistentu bečke zvjezdarnice, Johannu Palisi, kojemu se na jasnome puljskom svodu 8. veljače 1878. ukazao planet Istra. No, i povjesničaru je nemoguće spustiti se na povijesni korpus planete Istre. Štoviše, za njega je istarska prošlost dvostruko planetarna: ona je - da parafraziram čuvena Braudelova đaka i istaknutog inovatora "škole Annales" Emmanuela Le Roy Laduriea - ugasla zvijezda svemira čiji sjaj dopire do našega doba, ali je istodobno i živi neuhvatljivi planet ovoga osebujnog mikrokozmosa.

Istra; povijest

nije evidentirano