hrvatski

Morlakizam i morlaštvo u književnosti

"Morlaci" (slavensko kršćansko stanovništvo u dijelu Osmanskog Carstva na granici s Mletačkom Dalmacijom), koje je Voltaire smatrao tipičnim "divljacima", nikada za se nisu rabili taj naziv. S druge strane, koristili su ga njihovi jadranski susjedi da ih označe kao strance. U osvit prosvjetiteljstva Morlaci i njihova usmena tradicija viđeni su kao "dobri divljaci" u susjedstvu, "posve različiti od svih poznatih naroda" (Wynne). Taj stereotip označava talijanska, francuska i ina književna djela koja su u XVIII i XIX stoljeću činila "morlakizam" kao smjer, od Fortisa do Goethea, od Mériméea do Puškina, pa možda sve do Wellsovih Morloka. Iako se pojam Morlak više ne rabi, neke značajke morlačke usmene tradicije još su nazočne u balkanskim slavenskim književnostima, označujui različite i nerijetko suprotstavljene nacionalne literature i kulture.

Morlaci; književnost

nije evidentirano