hrvatski

Porezni klin u Sloveniji: međunarodna usporedba i preporuke za ekonomsku politiku

Uvođenjem oporezivanja rada pojavljuje se tzv. porezni klin između troškova koje za rad snosi poslodavac i neto plaće koju dobiva posloprimac. Pri nekoj zadanoj razini plaće rast poreznog klina uzrokuje povećanje nezaposlenosti i smanjenje zaposlenosti. Članak se bavi trima bitnim pitanjima: 1. obilježjima poreznog klina te stopama nezaposlenosti i zaposlenosti u zemljama OECD-a u nedavnoj prošlosti, 2. politikom poreznog klina u starim i novim zemljama članicama Europske unije (EU) te 3. poreznim sustavom u Sloveniji i njegovim učinkom na stope nezaposlenosti i zaposlenosti. Otkrili smo da se zemlje OECD-a mogu svrstati u dvije skupine ako se uzimaju u obzir porezni klin, stopa nezaposlenosti i stopa zaposlenosti. Prvu skupinu čine zemlje s visokim poreznim klinom, visokom stopom nezaposlenosti i niskom stopom zaposlenosti, a druga skupina ima suprotna obilježja. Zemlje članice EU (stare i nove) imaju u prosjeku više porezno opterećenje rada nego zemlje OECD-a u cjelini, pa slijedom toga i više stope nezaposlenosti. U Sloveniji je porezni klin pretjerano visok i od svih zemalja EU viši je samo u Belgiji i Njemačkoj. Sukladno prijašnjim i našim empirijskim spoznajama zaključujemo da bi Slovenija ostvarila korist od smanjenja poreznog klina.

ekonomska politika; porezni klin; Slovenija; Europska unija; OECD

nije evidentirano