hrvatski

Ideja hrvatske države u političkoj misli Stjepana Radića

Cjelokupna aktivnost Stjepana Radića kao političkog teoretičara i političara svjedoči o njegovim naporima za utemeljenjem neovisne hrvatske države. Pri tom je osnovno pitanje, u odnosu na političke ideje Stjepana Radića kao središnju temu ove knjige, kakva je Radićeva vizija hrvatske države, tj. da li bi to bila moderna nacionalna država ili bi zadržala elemente ancien regime, karakterističnog za Habsburšku monarhije čiji periferni dio bila Hrvatska do njene propasti 1918. Kako se Hrvatska tada zbog raznorodnih razloga nije uspjela ustanoviti kao samostalna država, već je postala djelom Kraljevine SHS, autor propituje ideju hrvatske države Stjepana Radića putem normativne i vrijednosne analize, uzimajući u obzir rezultate najnovijih rasprava u političkoj znanosti, historiografiji i filozofiji. Pomno istraživši i objasnivši dvije glavne ideje- ancien regime i nacionalnu državu, te njihove sastavnice, autor ih povezuje s idejama Stjepana Radića o hrvatskoj državi i zaključuje kako je politička misao Stjepana Radića bivala često kontradiktorna, jer su osnovna teorijska stajališta često bila prožeta njegovim ideološkim i političkim pogledima, uvjetovanim tadašnjim političko-povijesnim okolnostima, tj. oblikom vladavine koji se može nazvati &laquo ; ; ; ; hibridnim&raquo ; ; ; ; (kombinacija ancien regime i moderne države.) Veličina Radićevih političkih ideja i misli o Hrvatskoj državi nalazi se u poimanju kako bez političke demokratizacije ne može biti ostvarena hrvatska nacionalna integracija, tj. ne može biti uspostavljena nacionalna država. Nacija kao povijesna zajednica prethodi ideji države u Radićevoj političkoj misli, ali, jednom uspostavljena, daje mogućnost razvoja moderne nacije. Moderno gledište, kako ga je Radić sam istaknuo, sadržano je u hipotezi formiranja moderne &laquo ; ; ; ; države- nacije&raquo ; ; ; ; čiji su članovi integrirani pravnim sustavom i participacijom u političkom životu države kao zajednice slobodnih državljana. Svrha takve države je osiguranje jednakosti svih građana pred zakonom. U tom smislu Radićeva ideja države omogućava uspostavu moderne nacionalne države i prevladavanje ostataka ancien regime. S druge strane, definiranje agrarnog stanovništva bazom takve države te najvažnijim subjektom vlasti kroz njihovo izdvajanje u poseban socijalni stratum, Stjepan Radić dovodi u pitanje jedno od osnovnih polazišta nacionalne države kao novog tipa vlasti- bezsubjektnu vlast, tj. vlast u kojoj je jedini &laquo ; ; ; ; subjekt&raquo ; ; ; ; zakon. Zakoni ne preferiraju određeni socijalni stratum ali, kao apstraktne forme i eksplicitna pravila, uspostavljaju jednakopravnost građana i obvezuju javnu vlast. Vlast ne pripada posebnom subjektu, nego je na raspolaganju svakom tko je zadobije slijedeći prethodno uspostavljena pravila. Iako se Stjepan Radić zalagao za apstraktnost i općenitost zakona, on ih je ipak pisao za seljački stalež kao povlašteni subjekt vlasti, čime svoju ideja nacionalne države nije u potpunosti uspio osloboditi okvira ancien regime. Stjepan Radić nesumnjivo predstavlja jednu od najznačajnijih osoba hrvatske povijesti, velikog zagovaratelja neovisne hrvatske države i poznavatelja onodobne političke znanost, ali njegova ideološka i politička vjerovanja i stavovi uvjetovani njegovom političkom teorijom nisu dopuštali da do kraja razvije koncept moderne nacionalne države.

Ancien Regime; Nacionalna Država; Hrvatska; Federalizam; Seljaštvo

nije evidentirano