hrvatski

Preporađanje preporoda. Hrvatski narodni preporod u udžbenicima povijesti

U radu se nastojala prikazati ideološka funkcija povijesti, koja proizlazi iz njene zadaće samorefleksije društva preko analize prošlosti i značajki same historiografije. Ukratko je prikazan razvoj historigrafije, koja postaje svjesna svojih ograničenja i novih zahtjeva: prostornog i vremenskog odmaka od činjenica koje propituje te utjecaja stajališta istraživačice/istraživača na točnost njenih spoznaja. Uloga historiografije u suoblikovanju nacionalnog identiteta prikazana je na primjeru različitog tematiziranja hrvatskog narodnog preporoda u udžbenicima povijesti, a koji su korišteni u vrijeme različitih političkih i državnih poredaka djelatnih na prostoru današnje hrvatske države: u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/ Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske, Federativne Narodne/Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i današnje Republike Hrvatske. Različito tumačenje hrvatskog narodnog preporoda u različitim političkim sustavima pokazuje da se tumačenje tog događaja bitnog za oblikovanje hrvatskog nacionalnog identiteta mijenjalo u ovisnosti s promjenama povijesnih okolnosti i političkih poredaka, koji su utjecali na samorazumjevanje povjesničarki/povjesničara. Izmjene tumačenja hrvatskog narodnog preporoda pokazuju ideološke vrijednosti koje je proklamirao pojedini vladavinski sustav te sustav ideja na osnovu kojih se je nastojao oblikovati hrvatski nacionalni identitet. I današnja historiografija stoji pred naoko prijepornim zahtjevom: treba doći do istinitih iskaza o prošlosti, ali i upozoriti na relativnost svojih iskaza.

povijest; prošlost; historiografija; ideologija; hrvatski narodni preporod

nije evidentirano