hrvatski

Tla Nacionalnog parka "Krka"

Ovisno o prirodi pedogenetskih faktora i njima uvjetovanih procesa, nalazimo na području Nacionalnog parka "Krka" različito strukturirane pedosistematske jedinice. Ukupno je pronađeno 10 pedosistematskih jedinica (tipova tala). One pripadaju tipu pedohora tj. pedokartografskoj jedinici ili zemljišnoj kombinaciji s višekomponentnim sastavom. Kartografska jedinica u pravilu obuhvaća 2-3, a iznimno 4 pedosistematske jedinice. Odnos pedosistematskih jedinica, predočen na karti, određen je reljefom terena te matičnim supstratom. Velika do srednje velika stjenovitost i kamenitost rasprostire se na 50% istraživanog područja. Na ostalih 50% područja stjenopvitost je srednja do mala. Prirodne granice kartografskih jedinica najčešće su određene svojstvima matičnog supstrata i reljefa. S obzirom na glavne faktore diferencijacije pedohora oni na istraživanom području pripadaju uglavnom tipu toposekvenci i litosekvenci, a nisu rijetki nalazi pedohora koji se od drugih razlikuju po antropogenim promjenama. Pokazalo se kako laporovitu i konglomeratnu komponentu matičnog supstrata prati razvoj rendzine, a komponentu vapnenca smeđe tlo i crvenica. Na istraživanome području pojava sirozema (regosola) vezana je na eocenske lapore i eocenske vapnence. Na tim supstratima razvojni stadiji tla se dosta razlikuju u odnosu na dubinu. Sirozemi na eocenskom laporu spadaju u srednje duboka tla, dok su na ostalim supstratima ta tla vrlo plitka (manje od 15 cm). Podaci laboratorijskih analiza često pokazuju neutralnu do slabo alkalnu reakciju smeđih tala na vapnencima i crvenicama. Takvi nalazi potječu po pravilu iz nižih položaja i reljefnih depresija koji se dodiriju s eocenskim laporima. Odnosi su takvi da ukazuju na miješanje materijala pa se time može objasniti atipičnost reakcije tla. Na temelju genetsko-morfoloških, fizikalnih i kemijskih svojstava istraživanih tala i primjenom važeće klasifikacije možemo zaključiti kako su tla vrlo plitka tla (15 cm) i plitka (15-35 cm) na vapnencima, konglomeratima i brečama te srednje duboka tla do 70 cm na područjima pod laporovitim supstratima i koluvijalnim nanosima. Osnovna karakteristika pedološkog pokrova na kršu je ekstremno izražena prostorna varijabilnost. Najvažniji faktori diferenciranja zemljišnog pokrivača na kršu su: morfostruktura krškog terena, petrografske modifikacije supstrata, procesi okršavanja te antropogeni utjecaji. Procesi okršavanja na krškim zaravnima najodgovorniji su za mozaični karakter zemljišnog pokrivača. Petrografske modifikacije karbonatnih stijena ističu se najviše u pojavi lapora i laporovih vapnenaca unutar vapnenaca i konglomerata. U takvom mjerilu ne može se izlučiti svakih nekoliko hektara sa sa rendzinama na laporovitim vapnencima i sirozemima sa koluvijima, nego ulazi kao dio zemljišne kombinacije koja se izražava u određenom postupku. Širok zamah procesa erozije i translokacije materijala prisutan na istraživanom području ima za posljedicu i nepotpun razvojni ciklus tala na svim supstratima (dolomitima, vapnenim brečama i konglomeratima i vapnencima). Nije utvrđena pojava luvisola (ilimeriziranog tla) na vapnencima. Prospektivnim uzorkovanjem tala u površinskom horizontu u blizini tvornice aluminija kraj Lozovca u uzorku tla na dubini od 1-5 cm laboratorijskim analizama nađeno je višestruko povećanje kadmija. Povećanje kadmija također je nađeno u uzorcima fluvisola uzvodno od manastira Sv. Arhanđel. Područje oko Lozovca i naplavine (Fluvisoli) uz rijeku Krku kontaminirane su kadmijem. Sve lvrijednosti za kadmij su prekogranične. U kontrolnim uzorcima vrijednosti za kadmij su ispod graničnih. Ostale teške kovine su unutar graničnih vrijednosti.

tla; Nacionalni park "Krka"

nije evidentirano