Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Ekologija nauplija kopepoda u sjevernom Jadranu (CROSBI ID 330020)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Njire, Jakica Ekologija nauplija kopepoda u sjevernom Jadranu / Kršinić, Frano (mentor); Zagreb, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, . 1999

Podaci o odgovornosti

Njire, Jakica

Kršinić, Frano

hrvatski

Ekologija nauplija kopepoda u sjevernom Jadranu

Kopepodski naupliji istraživani su u sjevernom Jadranu od 1990. do 1993. godine. Određena je brojnost i biomasa, pripadnost odraslim kopepodima i odnos prema ostalim važnijim skupinama mikrozooplanktona. Izbor postaja u području ispred delte rijeke Po i uz zapadnu obalu Istre uvjetovale su uočene česte značajne promjene ekoloških uvjeta te je posebno promatran utjecaj abiotskih i biotskih čimbenika na sastav i brojnost kopepodskih nauplija. Utvrđeno je da naupliji postižu dva godišnja maksimuma i to u kasno proljeće i krajem ljeta. Tijekom kasnog proljeća biovolumen nauplija znatno je manji od biovolumena odraslih jedinki kopepoda. Naupliji najvećim djelom pripadaju herbivornim kalanoidnim vrstama, a počinju se hraniti kad dosegnu duljinu od 128.0 do 160.0 ľm i to uglavnom dijatomejama. U ljetnom razdoblju naupliji postižu maksimum u kolovozu, kada se smanjuje brojnost odraslih kopepoda, pa je utvrđeno značajno prevladavanje nauplija u ukupnom biovolumenu kopepoda. Biovolumen nauplija tijekom ljeta dominira također i u ukupnoj biomasi mikrozooplanktona. Naupliji duljine od 70.4 do 121.6 ľm većinom pripadaju omnivornim poecilostomatoidnim i ciklopoidnim kopepodima i hrane se nanofitoplanktonom i detritusom. Najveća razlika u brojnosti i biovolumenu nauplija u trofički različitim istočnim i zapadnim postajama utvrđena je tijekom 1990. i 1993. u kolovozu. Pojava amorfnih želatinoznih nakupina tijekom 1991. godine uticala je na povećanu smrtnost nauplija herbivornih kopepoda te je utvrđena i njihova najmanja brojnost i biovolumen. Na osnovih ovih istraživanja i do sada poznatih rezultata može se zaključiti da naupliji, nelorikatni cilijati i tintinini mogu donekle stabilizirati visinu eutrofikacije u području pod utjecajem rijeke Po te utjecati na primarnu produkciju tijekom proljetnog razdoblja.

kopeposki naupliji; Jadransko more

nije evidentirano

engleski

The ecology of copepod nauplii in the northern Adriatic sea

nije evidentirano

copepod nauplii; Adriatic sea

nije evidentirano

Podaci o izdanju

188

04.02.1999.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Biologija