hrvatski

Ustroj sustava potrage i spašavanja zrakoplovima u Hrvatskoj

Ljudski život nema cijenu. Ukoliko je ugrožen, potrebno je poduzeti sve mjere kako bi se čovjek spasio bez obzira gdje se nalazio i kome pripadao. Države članice međunarodnih zrakoplovnih organizacija pokušavaju, kao dio obveza, organizirati sustav potrage i spašavanja za zrakoplovom u nevolji na što učinkovitiji način, a u skladu s mogućnostima. Međunarodne organizacije ne određuju kakav će nacionalni sustav potrage i spašavanja biti, nego pomažu u iznalaženju što kvalitetnijih rješenja. Nacionalni sustav treba biti dio regionalnog i globalnog sustava čime se poboljšavaju ukupni međususjedski odnosi. Koordiniranim radom svih komponeni sustava na najbolji se mogući način odgovara na novonastalu opasnu situaciju. Osnovna komponenta sustava je koordinator spašavanja na državnoj razini. Najčešće je to neka državna agencija od koje najviše zavisi kako će ukupan sustv biti modeliran. Za države koje imaju i kopno i more, potrebno je definirati potragu i spašavanje i na moru i na kopnu. Cjelinu sustava čine pomorska, kopnena i zrakoplovna komponenta sustava. Hrvatska je mlada država koja nakon rata razvija i unapređuje i zračni promet. Geografske i meteorološke specifičnosti, težnja za ulaskom u Europsku uniju i NATO, porast broja letova te sadašnje stanje upućuju na potrebu za kvalitetnijom zrakoplovnom komponentom ukupnog sustava potrage i spašavanja. Potraga i spašavanje zrakoplovima najbolji je i najbrži način koji omogućava brzu reakciju. Suvremeni radarski i komunikacijski sustavi omogućuju državama da imaju jedinstvenu zrakoplovnu regiju potrage i spašavanja čije granice najčešće koincidiraju s granicama službe kontrole letenja. Osnovni operativni element u organizaciji je centar za koordinaciju. S jasno određenim zadaćama, te s kvalitetno provedenom obukom, djelatnici centra potrage i spašavnja u mogućnosti su koordinirati svim zrakoplovnim akcijama potrage i spašavanja. Sve specifičnosti situacije, kao što su mjesto, trenutna meteorološka situacija itd., utječu na uspjeh akcije i nemoguće je točno odrediti postupke po kojima će se provoditi akcija potrage ili spašavanja. Centru za koordinaciju potrage i spašavnja moraju biti na raspolaganju svi dostupni zrakoplovi. Posade moraju biti maksimalno obučene za djelovanje koje omogućava zrakoplov i oprema kojom raspolažu. Istraživanja unutar pojedinih tematskih cjelina u magistarskom radu – statistička analitika rasta zračnog prometa, analiza dinamičkih tranzicijskih i regulatornih procesa u Europi kao čimbenika u kontekstu pridruživanja Hrvatske u zajednički zračni prostor i Europsku uniju, kao i ocjena trenutnog stanja u Hrvatskoj, pridonijeli su realizaciji glavnog cilja istraživanja – postuliranje teorijskog modela sustava za potragu i spašavanje zrakoplovima u Hrvatskoj. Znanstveni doprinos istraživanja u magistarskom radu ogleda se u modeliranju SAR sustava i relevantnih komponenata, u cjelosti sukladnim međunarodnim normama i praksom (INMARSAT), primjenjivih u uvjetima lokalnog okruženja i specifičnih potreba, koji bi trebali osigurati ravnopravnu participaciju Hrvatske u globalnom i regionalnom usklađivanju ustroja i minimalne opremljenosti operative za &laquo ; ; disaster&raquo ; ; menadžment na nacionalnoj razini. Predloženi model temelji se na interdisciplinarnom pristupu i poimanju sigurnosnog aspekta eksploatacije zračnog prometa, sintezi dvaju oprečnih kriterija – zadovoljenja međunarodno preuzetih obveza, kao uvjeta participacije Hrvatske u međunarodnom civilnom zračnom prometu i NATO-u, te iznalaženja institucionalnog i tehničko-tehnološkog okruženja koji će osigurati trajno korištenje tehničkih i kadrovskih potencijala.

Potraga i spašavanje; IAMSAR - Međunarodna zrakoplovna i pomorska potraga i spašavanje; Koordinacijsko središte; SAR flota

nije evidentirano