hrvatski

Rast jaradi hranjene mliječnom zamjenom

Proizvodnja kozjeg mlijeka u Hrvatskoj pretežno se temelji na alpina i sanskoj pasmini koza. Budući da je dosad provedeno relativno malo znanstvenih istraživanja o mesnim odlikama navedenih pasmina, cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine na porodnu masu i prirast jaradi, hranjene mliječnom zamjenom, u razdoblju od partusa do odbića. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 721 žensko i muško jare, i to 426 jaradi francuske sanske, 245 francuske alpine i 50 jaradi hrvatske bijele pasmine. Nakon jarenja bilježeni su slijedeći podaci: veličina legla, spol, porodna masa i datum jarenja. Odmah nakon partusa svako jare je označeno brojem te odvojeno od majke. Jarad je podijeljena u skupine od po 18 životinja u boksu i prvih dana hranjena pasteriziranim kolostrumom. Nakon toga hranjena je mliječnom zamjenom u količini od 0, 2 L dnevno u prvom tjednu s postupnim povećanjem do količine od 0, 8 L/dan u posljednjem tjednu prije odbića. Rast jaradi je praćen pojedinačnim vaganjima svakih 10 do 12 dana. Ukupno je bilo 8 vaganja. Prosječna porodna masa sanske jaradi iznosila je 3, 24 kg, alpine 3, 41 kg i hrvatske bijele 2, 90 kg. Navedene razlike u porodnoj masi između pasmina bile su signifikantne (P<0, 01). Prosječni dnevni prirasti jaradi do 110. dana iznosili su 104, 5 g u sanske pasmine, 104, 6 g u alpine i 77, 4 g u jaradi hrvatske bijele pasmine. U sve tri pasmine najveći prosječni dnevni prirast jaradi utvrđen je u prvim tjednima života (do 30. dana). Muška jarad je imala veće prosječne dnevne priraste od ženske jaradi u sve tri pasmine (P<0, 01). Prosječna tjelesna masa sanske jaradi u dobi od 111 do 120 dana iznosila je 18, 39 kg, alpina jaradi 17, 32 kg i hrvatske bijele jaradi 16, 93 kg.

Jarad; Alpina; Sanska; Hrvatska bijela; Porodna masa; Dnevni prirast

nije evidentirano