Tri oporuke barbanskih plemića (16. i 17. stoljeće) (CROSBI ID 121591)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Bertoša, Slaven
hrvatski
Tri oporuke barbanskih plemića (16. i 17. stoljeće)
Autor analizira tri isprave iz ostavštine Josipa Batela, barbanskog načelnika iz 19. stoljeća, koja je pohranjena u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu: oporuku Cecilije, kćerke koparskog nobila Girolama Vergerija, te oporuku barbanskog kapetana Ottavija Magagnatija i njegove supruge Giulije, rodom iz venetskoga gradića Castelfranca. Dokumenti su zanimljivi za analizu podataka koje inače nalazimo u ispravama tog tipa, a svakako su značajni i za povijest kaštela Barbana. Barbansko-rakaljsko područje bilo je do pada Mletačke Republike ustrojeno kao zaseban feud u vlasništvu venecijanske obitelji Loredan, a nakon toga došlo je pod francusku i austrijsku upravu. Barban i Rakalj dospjeli su u mletačke ruke na zanimljiv način. Naime, najprije ih je dužd za 7650 florina otkupio od austrijskog feudalca Simona de Taxisa, koji ih je dobio u zalog od cara Maksimilijana. Zatim je 23. prosinca 1535. mletačka vlada donijela odluku o njihovom pretvaranju u feude, koje je za iznos od 14 760 dukata na javnoj dražbi prodala obitelji Loredan de Santo Stefano, postavivši kao njihovog upravitelja svojeg službenika s titulom kapetana.
Barban; Josip Batel; novi vijek
nije evidentirano
engleski
Three Testaments of Barban's Nobles (16th-17th Centuries)
nije evidentirano
Barban; Josip Batel; Modern Age
nije evidentirano