hrvatski

Interesna struktura novele Zakona o radu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu donesen je 8. veljače 2001., objavljen je u &laquo ; ; Narodnim novinama&raquo ; ; br. 17 od 2. ožujka 20001. te je stupio na snagu 10. ožujka 2001. Iako se radi o promjenama koje zahvaćaju oko trideset posto zakonskih članaka, autor ocjenjuje da je njima obuhvaćeno manje od deset posto zakonskih odredbi. Što se tiče koncepcije radnih odnosa, zakonska novela ni u čemu bitnome ne odstupa od koncepcije na kojoj je utemeljen 1995. doneseni Zakon o radu. Zbog činjenice da je za radne odnose važna interesna sukobljenost stranaka tih odnosa te da je ta sukobljenost došla do izražaja kako pri donošenju Zakona o radu tako i pri ovoj novelaciji, autor nastoji analizirati i razvrstati odredbe novele s obzirom na interese čijem ostvarenju one prvenstveno služe. Prema interesnom kriteriju zakonske odredbe se razvrstavaju u tri skupine: one koje služe ostvarenju interesa radnika i sindikata, one koje služe promicanju interesa poslodavaca i njihovih udruga te one koje su interesno neutralne. Autor ocjenjuje da su novelom relativno uspješno ostvarena predizborna obećanja dana sindikatima u svezi sa skraćivanjem radnog vremena, boljom zaštitom plaća, proširenjem oblika i sadržaja sudjelovanja radnika u upravljanju poduzećima, mogućnošću štrajka u slučaju neisplate plaća te boljom zaštitom sindikata i sindikalnih povjerenika. Među odredbama usmjerenim na poboljšanje položaja poslodavaca, a time i na očuvanje postojeće interesne ravnoteže, ističe se povećanje broja radnika koji zapošljava &laquo ; ; mali&raquo ; ; poslodavac (s pet na deset radnika), koji nije obvezan imati na zakonu utemeljeni opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. U noveli su brojne terminološke (npr. zamjena naziva &laquo ; ; zaposlenik&raquo ; ; nazivom &laquo ; ; radnik&raquo ; ; ) i pravnotehničke promjene. Najvažnijom autor smatra promjenu koja se odnosi na uvođenje mogućnosti prenošenja ugovora o radu sa &laquo ; ; starog&raquo ; ; na &laquo ; ; novog&raquo ; ; poslodavca u slučaju prenošenja, pravnim poslom, poduzeća ili dijela poduzeća. Ako se izuzmu promjene koje se odnose na definiciju &laquo ; ; malog poslodavca&raquo ; ; i prenošenje ugovora o radu u slučaju prenošenja poduzeća ili dijela poduzeća, autor smatra da se uglavnom radi o promjenama koje povećavaju formalizam i skupoću hrvatskih radnih odnosa. Zbog velike nezaposlenosti i pritisaka koji dolaze od međunarodnih financijskih institucija mogu se očekivati daljnje promjene radnog zakonodavstva, usmjerene na pojednostavljenje i pojeftinjenje radnih odnosa. Međutim, dosadašnjih iskustava upozoravaju da eventualna liberalizacija hrvatskih radnih odnosa neće moći proći bez ozbiljnih političkih i drugih sporova i sukoba.

Zakon o radu; rad; radni odnosi; radno pravo; ugovor o radu

nije evidentirano