hrvatski

Glavne značajke kapitalno financiranog obveznog dijela hrvatskog mirovinskog sustava

Početkom 2002. počela je primjena zakona (donesenih 1999.) kojom se mijenja suština hrvatskog mirovinskog sustava. Umjesto jedinstvenog, na tekućem financiranju utemeljenog javnog mirovinskog sustava uvodi se trodijelni djelomično privatizirani i na kapitalnom financiranju utemeljeni mirovinski sustav. Pored obveznog uvodi se i dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Tijekom 2002. broj osiguranika obveznog kapitalno financiranog dijela mirovinskog sustava narastao je na više od 900.000 osiguranika, a očekuje se da će dugoročno gotovo sve gospodarski aktivne osobe biti obuhvaćene tim sustavom te da će se u njemu kapitalizirati imovina u vrijednosti od oko polovice godišnjeg bruto domaćeg proizvoda. Zbog suštinskih novosti koje se uvode u sustav mirovinskog osiguranja u radu se objašnjava razlika između tekućeg i kapitalnog financiranja mirovinskog sustava, obvezna narav toga osiguranja, krug osiguranih osoba, značajke sustava određenih doprinosa u odnosu na sustav određenih socijalnih davanja te važnost osobnih računa u tom sustavu. Posebna se pozornost posvećuje subjektima toga dijela mirovinskog sustava za koje je značajno da su uglavnom subjekti privatnoga prava (trgovačka društva. Razmatraju se različiti načini na koji država nastoji pojačati sigurnost mirovinske štednje. Pored posebnog statusnog prava u tome posebnu važnost imaju institucije državnog nadzora nad privatnim subjektima koji posluju u tom području, ograničenja ulaganja imovine te jamstva najnižih prinosa i isplate ugovorenih mirovina. Objašnjavaju se glavne značajke mirovina koje će se moći ostvarivati iz kapitalno financiranog obveznog dijela mirovinskog sustava i osnovni načini izračunavanja tih mirovina. Promjene u hrvatskom mirovinskom sustavu nastoje se objasniti i prikazati u kontekstu sličnih promjena koje se proteklih dvadeset godina odvijaju u globalnim razmjerima (od čileanske mirovinske reforme iz 1981.) te utjecaja (naročito Svjetske banke) na prihvaćanje tih zamisli u Hrvatskoj. Upozorava se na izazove i rizike povezane sa suštinskim (radikalnim) mirovinskim reformama te na potrebu praćenja iskustava zemalja koje su prije Hrvatske odabrale isti ili sličan oblik mirovinske reforme.

mirovine; mirovinska reforma; Hrvatska; kapitalno pokriće; određeni doprinosi; osobni računi

nije evidentirano