hrvatski

Hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine

Na značaj usmenih priča ukazivali su antički grčki povjesničari Herodot i Tukidid. Aristotel je u svom paradigmatskom djelu "O pjesničkom umijeću" ustvrdio da je poezija istinitija od povijesti i da je valja ozbiljnije shvatiti od povijesti. Na značaj predaja ukazivali su starozavjetni biblijski pisci. Poticajno je poruka Sv. Pavla o važnosti čuvanja predaja. Slično sve do naših dana tvrde mnogobrojni filolozi, povjesničari, antropolozi, arheolozi, toponomastičari i dr. Međutim, kod Hrvata su ti žanrovi ostali nedostatno istraženi i izvorno zapisivani. (Mnogobrojne su interpretirane predaje i legende u povijesnim, arheloškim i dr. izvorima. Mnogi su književnici svoja djela napisali na temelju tih usmenoknjiževnih oblika.) U ovom radu su obrađeni žanrovi predaja i legende Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Najveća je pozornost data povijesnim predajama i etiološkim predaja koje su nastale na povijesnoj razini. Najviše tih predaja govori o patnjama, progonima, stradanjima Hrvata za vrijeme osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini (1463. - 1878.godine). Velik je broj tih predaja koje i danas pripovijedaju kazivači u Bosni i Hercegovini. Međutim, do naših je dana sačuvan mali broj izvornih zapisa tih usmenoknjiževnih oblika. Te predaje su mnogi književnici i povjesničari inkorporirali u svoja djela. Tragom nekih predaja arheolozi su vršili iskopavanja i ustvrdili istinost onoga o čemu predaje kazuju. Golem je značaj predaja i legenda na očuvanju hrvatskoga identiteta kroz stoljeća nenarodnih vlasti. Neke predaje kazuju i o zločinima koje su komunisti učinili za vrijeme II. svjetskoga rata. U izvornim je zapisima iznimno leksičko, filološko, antropološko, etnološko, sociološko i drugo bogatstvo.Hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine rekognisciraju život Hrvata kroz minulih 14 stoljeća u toj zemlji.

Žanrovi predaja; legende; Hrvati; Bosna i Hercegovina; identitet; povijest

nije evidentirano