hrvatski

Gerontehnologija u Europi i Hrvatskoj

Zahvaljujući porastu općeg životnog standarda i unapređenju zdravstvene zaštite te kao posljedica smanjenja prirodnog priraštaja, prvenstveno u ekonomski razvijenim zemljama, udio starijeg pučanstva neprekidno i ubrzano raste. Upravo u cilju unaprjeđenja zdravlja i smanjenja funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi došlo je i do razvoja novih tehnoloških rješenja zasnovanih na gerontološkim znanstvenim spoznajama o procesu starenja. Znanje prikupljeno u okviru gerontoloških istraživanja pruža osnovicu za prilagodbu postojećih i razvoj novih gerontehnoloških rješenja, kao što su npr. hodalice, medicinska oprema za kućnu uporabu, higijenski ulošci za inkontinenciju, ulošci za cipele i sl., koja imaju za cilj zadovoljiti potrebe i omogućiti kvalitetnije življenje individualnog starijeg korisnika. Najveći dometi upotrebe gerontehnologije u svrhu poboljšanja životnih uvjeta starijeg stanovništva mogu se očekivati u području osobnih računala i korištenja komunikacijskih elektronskih mreža. Medicinske znanosti su uz pomoć tehnologije i najzaslužnije za činjenicu da se životni vijek produžava te da stariji ljudi postaju sve važniji segment društva. Procjenjuje se da su tome najviše doprinjele gerontehnološke inovacije na području primarne, sekundarne i tercijarne prevencije te ranog otkrivanja i liječenja srčano-žilnih i neuroloških bolesti u starijih. Primjena gerontehnoloških rješenja u sklopu sustavne provedbe Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude osigurati će se kvalitetnije i neovisnije življenje i u dubokoj starosti uz racionalniju zdravstvenu gerijatrijsku potrošnju.

starenje ; gerontehnologija ; medicinske znanosti ; gerontologija ; funkcionalna onesposobljenost ; produktivnost ; kvaliteta življenja

nije evidentirano