hrvatski

Odlazak u mirovinu- po administrativnim ili tržišnim načelima

Hrvatska demografska kretanja starenja pučanstva rezultiraju smanjenjem broja ljudi u radnoaktivnom periodu, s vrlo zabrinjavajućem porastom broja umirovljenika. Zbog sadašnjeg gospodarskog stanja koje se naročito ističe u svjetskim rekordima glede omjera broja zaposlenika i broja umirovljenika, s začuđujućim fenomenom netipičnim za mirovinsku populaciju u pogledu vremena provedenog u radnom odnosu, kao i s obzirom na starosne godine života aktualnih penzionera, autori apeliraju na neizbježnost mirovinskih promjena. One se u prvom redu odnose na najučinkovitiju mjeru, a to je produljenje radnog vijeka. To bi donekle usporilo odlijev ljudi iz radnog odnosa u mirovinu, a i povećalo bi broj radne snage.Autori predlažu na osnovi gerontološke datoteke o funkcionalnoj sposobnosti hrvatskih 65 godišnjaka produljenje radnog staža za muškarce do 70 godina, a za žene do 68 godina uz uvijet gospodarske stimulacije za poslodavca koji zadržava starije djelatnike.Na taj način osigurao bi se i veći broj zaposlenih mlađih djelatnika s obzirom na uvjetovanost zadržavanja starijih djelatnika poglavito zbog prijenosa znanja, umijeća i vještina te radnog iskustva na mlađe djelatnike kako ne bi došlo do opetovanja grešaka iz prošlosti rada.To svoje stajalište obrazlažu sa osam razložnih čimbenika, dajući svakom od njih odgovarajuću pažnju, ali i skrečući pozornost na njihovu senzitivnost. Posebno se osvrću na smjernice Ujedinjenih Naroda, napose Svjetske zdravstvene organizacije, koje su pravovremeno uočile fenomen starenja, sa kojim je povezana i pojavnost umirovljenja pa zagovaraju konceptualizaciju programa pod sloganom: "Aktivno, produktivno i kreativno starenje" , u primjeni razvojne gerontološke doktrine. Hrvatska dosadašnja mirovinska praksa, a po kojoj su ljudi odlazili u mirovinu i prije ispunjenih uvjeta rezultirala je omjerom 1, 47 zaposlenika na 1 umirovljenika. Europski i hrvatski gerontolozi ukazuju na nužnost primjene individualnog gerontološkog pristupa pojedinačnoj starijoj osobi u odnosu na njezinu funkcionalnu sposobnost omogućujući i pravo na rad, produljenjem radnog vijeka čime bi se spriječila i svojevrsna sadašnja „ dobna diskriminacija“ .

aktivno; produktivno i kreativno starenje; umirovljenje; zaposlenost

nije evidentirano