hrvatski

Izgovorne pogreške

Izgovorne su pogreške važan izvor podataka za stvaranje fonološke teorije i za objašnjenje mehanizama govorne proizvodnje. Obično se izgovorne pogreške prikupljaju u uzorcima prirodnoga govora ili eksperimentalno, tehnikom induciranja izgovornih pogrešaka ili pomoću brzalica. Općenito je prihvaćeno da se većina izgovornih pogrešaka pojavljuje na razini fonema ili razlikovnih obilježja, te da su one fonotaktičke prirode, tj. u skladu s fonološkim sustavom datog jezika. Neka su istraživanja pokazala da se izgovorne pogreške događaju na subfonemskoj razini, a da to ne utječe bitno na perceptivni rezultat izgovora, tj. da ih slušatelj ne zamjećuje. U ovom su radu postavljena dva pitanja: prvo, kakav je udio moždanim hemisfera u upravljanju izgovorom fonetski teških sklopova (brzalica), te kako fonetski sastav verbalnih distraktora pri višekratnom ponavljanju brzalica djeluje na induciranje izgovornih pogrešaka. U istraživanju je 15 desnorukih studentica po 10 puta izgovorilo svaku od 4 brzalice uz istodobno slušanje verbalnih signala, kojima je ometan glatki izgovor. Distraktori su bile riječi jedamput fonetski slične ponavljanoj brzalici, a drugi puta od nje različite. Ispitanice su ih slušale jedamput desnim, a drugi put lijevim uhom. Spretnost izgovora određena je tempom govora, tempom izgovora, brojem izgovornih pogrešaka, brojem ispravljanja te mjerenjem nekih vremenskih, intenzitetskih i spektralnih parametara pojedinih govornih segmenata.

govorne pogreške; priming; izgovorni motorički program; lateralizacija govora

nije evidentirano