hrvatski

Hitna stanja u infektologiji

Kao i u drugim granama medicine i u infektologiji postoji više hitnih stanja koje je potrebno na vrijeme prepoznati i hitno zbrinjavati. Infektološki bolesnik najčešće je akutno oboljeli s vrućicom, općim simptomima i mogućim znakovima lokalizirane infekcije. Svaki akutni infektološki bolesnik predstavlja hitno stanje koje traži temeljitu anamnezu i klinički pregled te laboratorijske i aparaturne pretrage. Najčešća i najznačanija hitna stanja u infektologiji su infekcije središnjeg živčanog sustava, sepsa (osobito meningokokna sepsa) i septički šok, dehidracija i hipovolemički šok kod bolesnika s teškim akutnim crijevnim infekcijama. Zadnjih godina su od posebnog značaja tzv. emergentne bolesti (npr. SARS, ptičja gripa) koje, zbog svoje često teške kliničke slike i velike smrtnosti, zahtijevaju hitne intervencije i često intenzivno liječenje. Iako ne više tako nova bolest, ali i dalje stalni i veliki problem, HIV bolest/AIDS također se nerijetko inicijalno manifestira kao hitno stanje. Najčešće se radi o respiratornoj insuficijenciji uzrokovanoj s Pneumocystis jiroveci pneumonijom. Hitno liječenje ovih bolesnika, zbog poremećaja svijesti i epileptičkih ataka, može biti potrebno i zbog različitih neuroloških bolesti. Kod HIV-pozitivnih bolesnika koji primaju HAART moguća je laktična acidoza, koja nastaje kao nuspojava primjene nukleozidnih analoga. Iako se liječnici i tehničko osoblje hitne medicinske pomoći često susreću u svakodnevnoj praksi s hitnim infektološkim stanjima, nerijetko su prisutne i pogreške u prehospitalnim postupcima s ovakvim bolesnicima. Najčešće pogreške na terenu su: netočna i nepotpuno uzeta anamneza te nepotpun klinički pregled, nepotrebno davanje parenteralnih nesteroidnih antireumatika i analgetika s ciljem snižavanja povišene tjelesne temperature, neosiguravanje venskog puta ili osiguravanje nefunkcionalnog venskog puta te, na kraju, nedovoljna zaštita članova tima hitne medicinske pomoći tijekom transporta bolesnika oboljelih od izrazito zaraznih bolesti. Ispravljanje ovih pogrešaka poboljšat će kvalitetu zdravstvene zaštite hitnog infektološkog bolesnika, olakšati rad specijalistima infektolozima u bolnicama i osigurati veću sigurnost osoblja hitna medicinske pomoći.

infekcije središnjeg sustava; sepsa; meningokokna sepsa; dehidracija; hipovolemički šok; hitna stanja kod HIV/AIDS bolesnika; emergentne bolesti

nije evidentirano

engleski

Infectious emergencies

Kao i u drugim granama medicine i u infektologiji postoji više hitnih stanja koje je potrebno na vrijeme prepoznati i hitno zbrinjavati. Infektološki bolesnik najčešće je akutno oboljeli s vrućicom, općim simptomima i mogućim znakovima lokalizirane infekcije. Svaki akutni infektološki bolesnik predstavlja hitno stanje koje traži temeljitu anamnezu i klinički pregled te laboratorijske i aparaturne pretrage. Najčešća i najznačanija hitna stanja u infektologiji su infekcije središnjeg živčanog sustava, sepsa (osobito meningokokna sepsa) i septički šok, dehidracija i hipovolemički šok kod bolesnika s teškim akutnim crijevnim infekcijama. Zadnjih godina su od posebnog značaja tzv. emergentne bolesti (npr. SARS, ptičja gripa) koje, zbog svoje često teške kliničke slike i velike smrtnosti, zahtijevaju hitne intervencije i često intenzivno liječenje. Iako ne više tako nova bolest, ali i dalje stalni i veliki problem, HIV bolest/AIDS također se nerijetko inicijalno manifestira kao hitno stanje. Najčešće se radi o respiratornoj insuficijenciji uzrokovanoj s Pneumocystis jiroveci pneumonijom. Hitno liječenje ovih bolesnika, zbog poremećaja svijesti i epileptičkih ataka, može biti potrebno i zbog različitih neuroloških bolesti. Kod HIV-pozitivnih bolesnika koji primaju HAART moguća je laktična acidoza, koja nastaje kao nuspojava primjene nukleozidnih analoga. Iako se liječnici i tehničko osoblje hitne medicinske pomoći često susreću u svakodnevnoj praksi s hitnim infektološkim stanjima, nerijetko su prisutne i pogreške u prehospitalnim postupcima s ovakvim bolesnicima. Najčešće pogreške na terenu su: netočna i nepotpuno uzeta anamneza te nepotpun klinički pregled, nepotrebno davanje parenteralnih nesteroidnih antireumatika i analgetika s ciljem snižavanja povišene tjelesne temperature, neosiguravanje venskog puta ili osiguravanje nefunkcionalnog venskog puta te, na kraju, nedovoljna zaštita članova tima hitne medicinske pomoći tijekom transporta bolesnika oboljelih od izrazito zaraznih bolesti. Ispravljanje ovih pogrešaka poboljšat će kvalitetu zdravstvene zaštite hitnog infektološkog bolesnika, olakšati rad specijalistima infektolozima u bolnicama i osigurati veću sigurnost osoblja hitna medicinske pomoći.

Central nervous system infections; sepsis; meningococcal sepsis; dehydration; hypovolemic shock; HIV/AIDS emergencies; emerging diseases

nije evidentirano