engleski

Occupational skin diseases named after Dušan Jakac in Croatia

Profesionalne bolesti kože (PBK) obuhvaćaju skupinu kožnih bolesti koje su posljedica utjecaja radne sredine. U nekim slučajevima može se raditi o tome da bolesnik dolazi u kontakt s istim tvarima i izvan radnog mjesta. U Hrvatskoj na tom području velik dopri&not ; nos dao je prof.dr. Dušan Jakac, stoga je ovaj rad i cijela 2. Glavna tema posvećena prof. Jakcu. PBK dine 13-34 % svih profesionalnih bolesti. U razvijenim europskim zeml&not ; jama smanjuje se broj oboljelih zbog dobre zaštite na radu i zatvorenog tehnološkog procesa rada. Koža je najveći organ na našem tijelu i podložna je raznim fizikalnim, kemijskim i biološkim utjecajima. Primarni je zadatak kože zaštita dublje smještenih tkiva, zatim reg&not ; ulatorna funkcija, zaštita od dehidracije, zaštita od penetracije iz okoliša kemijskih tvari, infektivnih agensa i antigena, zaštita od mehaničkih oštećenja, zaštita od ultraljubičastih zraka ; osjetilni organ (4 osjeta). Ako je poremećena bilo koja od funkcija kože, pojavit će se simptomi bolesti. Oni se, medutim, mogu pojaviti i kao posljedica raznih alergijskih, upalnih, imunosnih i infektivnih zbivanja u drugim organima. U nastajanju trajnih oštećenja kože može sudjelovati više faktora: zbog toksičnog djelovanja kemijskih i nekih fizikalnih faktora ; zbog utjecaja ultraljubičastih zraka, rentgenskih i drugih ionizira&not ; jućih zračenja ; zbog alergijskih zbivanja ; imunosnih mehanizama ; metaboličkih promje&not ; na ; genetičkih mehanizama i oštećenja kože nerazjašnjene etiologije. Ako želimo oci&not ; jeniti trajna oštećenja kože, potrebni su podaci o: 1. anamnezi ; 2. kožnom statusu ; 3. bolesnikovom općem stanju ; 4. laboratorijske pretrage ; 5. dijagnoza i 6. stručna sprema, odnosno poslovi i radni zadaci koje obavlja osoba koju ocjenjujemo. Svi ovi podaci su neophodni za ocjenu trajnih oštećenja kože. U potvrdi profesionalnih bolesti kože prim&not ; jenjujemo razne laboratorijske metode: standardni testovi (hematološki, biokemijski, imunološki i drugi), kutani testovi in vivo (mikološki, mikrobiološki, epikutani, foto-patch, atopy patch test (ATP), prick, scratch, konjunktivalni), te testovi in vitro (svjetlosna mikroskopija, elektronska mikroskopija, test blastične transformacije limfocita (TBTL) ; indirektni test degranulacije bazičnih granulocita (ITDBG- Shelley) ; odredivanje ukupnih IgE imunoglobulina (radioimunološkim testovima RIST ili fotometrijskim na osnovi ELISA (enzyme linked specific antibodies ; cellular antigen stimulation test - enzyme linked immunosorbent assay - CAST-ELISA) ; direktna imunofluorescencija (DIF) ; indirektna imunofluorescencija (IIF) ; odredivanje komplemenata i njegovih funkcija ; odredivanje antinuklearnih protutijela (ANA). Kriteriji za prepoznavanje oštećenja kože moraju biti egzaktni i relativno jednostavni pri ocjenjivanju trajnih oštećenja kože. Unatoč svim nas&not ; tojanjima, postoji opasnost da će mnoge ocjene sadržavati elemente subjektivnosti. Ocjenjivanje radne sposobnosti i invalidnosti najčešće je potrebno kod kontaktnih oštećenja, profesionalnih dermatoza, autoimunih bolesti kože. Prikazat će se detaljno: kontaktni dermatitisi, kontaktna urtikarija, atopijski dermatitis, profesionalne akne, rent&not ; genske keratoze, eritematozni lupus, sklerodemija, ihtioza, te radna sposobnost za svaku kožnu bolest. Prof. dr. Dušan Jakac (Milun, Istra, Hrvatska, 1906-2004), dermatovenerolog, sveučilišni profesor, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1961-1967), autor mnogih znanstvenih radova i udžbenika za studente medicine, tlan nacionalnih i internacional&not ; nih liječničkih udruga, predsjednik Zajednice viših škola i fakulteta u Rijeci. Predstojnik Dermatološke klinike u Rijeci od 1957. godine do 1977. godine, kada je umirovljen. Publicirao je sam ili sa suradnicima 92 stručna i znanstvena rad, od kojih 17 u inozem&not ; nim medicinskim časopisima na talijanskom, njemačkom i engleskom jeziku. Profesio&not ; nalne dermatoze, fotodermatoze, rak kože, alergijske dermatoze, palmoplantarne kera&not ; toze, nuspojave lijekova, bili su područja kojima se posebno posvetio. Prof. Jakac bio je priznat stručnjak na području profesionalnih dermatoza. Sam ili sa suradnicima napisao je 10-tak radova o dermatitisima izazvanim kontaktom s naftom, objavljenih u hrvatskim, njemačkim i talijanskim časopisima. Zaokupljao ga je i problem oštećenja kože nastalih uslijed djelovanja klimatskih čimbenika kod ribara .Bio je voditelj znanstvenog projekta (58-0062 SIZ V.): “ Proučavanje profesionalnih dermatoza na području Istre, Rijeke i Gorskog Kotara” . U svrhu usavršavanja na području profesionalnih dermatoza boravio je Prof. Jakac 1957. godine i 1958. godina na Dermatološkoj klinici u Dortmundu. Primio je brojna priznanja, zahvale, povelje, plakete i diplome Medicinskog fakulteta u Rijeci i nagrade: Allgemaine Unfallversicherungsansstalt Osterreich ; Diplomu povodom 125. obljetnice Hrvatskog liječničkog zbora 1999. god. ; Spomenicu i plaketu u povodu 100. obljetnice Klasične gimnazije u Pazinu - 1999 ; 1961. godine Nagradu grada Rijeke. Bio je predsjednik Udruženja dermatovenerologa Jugoslavije i predsjednik Kongresnog organizacijskog odbora Sedmog kongresa dermatovenerologa Jugoslavije, održanog u Opatiji, 1972. godine, na kojem je okupio 80 eminentnih inozemnih dermatologa iz 13 europskih zemalja. Tada je održano 50 referata kao dokaz ugleda i priznanja hrvatskoj dermatovenerologiji i nauci koja ne poznaje granice izmedu država. Autor je knjige 1981. god. Dermatologija i venerologija. Prof. Jakac je od 1990. god. živio u Zagrebu. Bio je počasni tlan Dermatološke sekcije ZLH od 1984. god. i počasni tlan Hrvatskog derma&not ; tovenerološkog društva HLZ od 1994. god.

professionalne skin diseases; working place

nije evidentirano