hrvatski

Povijesna antroponimija i toponimija Barbanštine i Rakaljštine početkom XIX. stoljeća

Građa za proučavanje područja Barbanštine i Rakaljštine - koje je do pada Mletačke Republike bilo ustrojeno kao zaseban feud - nalazi se u više domaćih i inozemnih ustanova. Između ostaloga, u Državnom arhivu u Pazinu pohranjeni su i različiti notarski zapisi, koje je u svojem uredu u Barbanu sastavio notar Alessandro d'Eletti. Pisani su talijanskim jezikom. Posebice su zanimljivi neki od antroponima i toponima koji se u njima spominju, a odnose se na sam kaštel Barban i okolno područje - koje je tada spadalo pod kotar Vodnjan. U dokumentima - koji se odnose na razdoblje od 1814. do 1821. - navedeno je 51 selo na barbanskom i rakaljskom području, 32 izvan njega te četiri izvan Istre. Mnoga su naselja, pa tako i ona na Barbanštini i Rakaljštini, naziv dobila prema prezimenu najbrojnije obitelji ili prema obitelji koja se na nekom lokalitetu prva naselila. U analiziranim se dokumentima tako navode sljedeća prezimena: Andriančić, Balija, Batel, Belavić, Bileta, Biljuh, Bolković, Borina, Božac, Božić, Bratelić, Brgić, Broskvar, Budić, Buršić, Camlić, Catela, Celija, Ciceran, Čadro, Dobran, Draguzet, Družeta, Duplić, Fumeta, Glavaš, Grgorinić, Hrbok, Hrelja, Kancelar, Kleva, Kolić, Koroman, Lipljan, Martinčić, Mirković, Osip, Pačić, Paus, Pavlić, Percan, Plehut, Pliško, Poljak, Prdac, Rajko, Rebić, Rojnić, Ružić, Škabić, Šušnjevac, Ukota, Želesko, Živolić i Žudić. Gotovo sva ova prezimena i danas su karakteristična za to područje. Posebice se uočava naglašena dominantnost i kontinuitet hrvatskih prezimena.

Barban; Rakalj; 19. stoljeće; antroponimija; toponimija

nije evidentirano