hrvatski

Optimizacija propulzijskog sustava patrolnih brodova za Jadran

Cilj rada je optimiziranje propulzijskih sustava patrolnih brodova za Jadran istisnine od 150 do 350 tona te predložiti najprimjereniji kriterij za optimizaciju propulzijskih sustava patrolnih brodova. U Uvodu dan je kratak opis patrolnih brodova i njegovih karakteristika, te su definirane varijable i parametari koji utječu na osnivanje propulzijskog sustava i predložena su tri modela za odabir optimalnog propulzijskog sustava: - model 1: traži se najveća pouzdanost propulzijskog sustava, - model 2: traži se minimum ukupnih troškova patrolnog broda po nautičkoj milji kroz deset godina i - model 3: traži se minimum omjera ukupnih troškova patrolnog broda po nautičkoj milji kroz deset godina i po pouzdanosti propulzijskog sustava. Da bi se moglo pristupiti izradi ovog rada određena je staza kojom brod patrolira, definirani su doplovi od 800 nm, 1200 nm i 1600 nm, brzine kojima plovi, a također i godišnji spektar brzina. Kako su patrolni brodovi poludeplasmanske forme dan je opis forme serije SKLAD, opis i smještaj propulzijskih sustava, te je programom SKLAD, na osnovi definiranih brzina i doplova uz određena ograničenja, optimizacijom unutar samog programa dobiveno devet reprezentantnih brodova iz te serije. Za reprezentantne brodove odabran je pogon dizelskim motorima, a za propulzore brodski vijci s krilima fiksnog uspona i mlazni propulzori. Svaki motor pogoni jedan propulzor: u slučaju brodskog vijka razmatrani su dva, tri ili četiri vijka, a u slučaju mlazne propulzije dva propulzora. Analizirani su troškovi održavanja propulzijskog sustava, te je dan izraz za njihov izračun vezan uz broj pogonskih sati plovide u vremenu od deset godina, broj sati potrebnih za veliki i glavni remont, te broj motora i cilindara motora. Pouzdanost propulzijskih sustava analizirana je u dva različita scenarija, prvi – kad su sve linije patrolnog broda u funkciji i on može u potrebnom trenutku ostvariti vršnu brzinu na stazi kojom patrolira i drugi - kad dođe do kvara na jednoj ili više linija tako da budu van funkcije pa patrolni brod ne može ostvariti vršnu brzinu, ali ako s preostalim linijama ostvaruje brzinu krstarenja on može ostati na stazi patroliranja dok mu ne dođe zamjena ili do kraja misije. Na temelju obrađenih podataka i definiranih modela s pripadajućim funkcijama cilja za odabir optimalnog propulzijskog sustava odabrani su optimalni propulzijski sustavi kod sva tri modela u oba scenarija unutar istog doplova te je u zaključku predložen konačni model za odabir optimalnog propulzijskog sustava patrolnog broda unutar svakog doplova.

dizelski motori; optimizacija; patrolni brod; propulzijski sustav; propulzori

nije evidentirano