hrvatski

Akademija tehničkih znanosti Hrvatske i primjena znanstvenoistraživačkih rezultata

Suradnja sveučilišta i industrije u gospodarski razvijenim zemljama ima bogatu tradiciju. Od kraja šezdesetih godina sveučilišnim istraživačima posvećuje se sve sustavnija i domišljenija pozornost. Od sveučilišta, koja za svoj rad primaju i znatnija sredstva, očekuje se ponajprije sve viša kvaliteta nastavnog rada i primjerna djelotvornost istraživanja i razvoja. Uz to se traže izravniji putovi od sveučilišnog znanja do gospodarske primjene. Vlastita europska iskustva uspoređuju se s praksom u Hrvatskoj. Proučavana su i iskustva SAD i nekih azijskih zemalja, pa je stvoreno polazište za promišljanje bolje organizirane suradnje hrvatskih sveučilišta i industrije. Uloga Akademije tehničkih znanosti Hrvatske pri poticanju gospodarske primjene rezultata znanstvenih istraživanja predmet je naše naročite pozornosti. Društvene i gospodarske promjene devedesetih godina u Hrvatskoj uzrok su radikalnim promjenama u industriji, a znatni su i utjecaji promjena u razvijenim zemljama: nastajanje i razvoj informacijskog društva, globalizacija, nezaposlenost ... pa se od sveučilišta i istraživačkih instituta očekuju izvanredni napori i pomoć u nadvladavanju nastalih gospodarskih i društvenih teškoća. Dobro organizirana i vođena sveučilišta imaju uz stvaranje znanstvenih znanja i važan zadatak poticanja razmjene tehničkih znanja, a zatim posao kritičkog ocjenjivanja i sređivanja akumuliranog tehničkog znanja i njegovog prijenosa u praksu. Sveučilišta se održavaju kao vrelo tehničke ekspertize i kreativnosti što je uvijek spremno pridonositi procesu inovacije i inovativnoj prilagodbi gospodarstva izazovima svjetskog tržišta. Primjerno financiranje sveučilišnog obrazovanja i znanstvenih istraživanja temeljna je potreba svake države s industrijskim ambicijama. Da bi hrvatska sveučilišta postala bolji generator suvremenih znanstvenih znanja i vrela tehničke ekspertize i kreativnosti, potrebno je ponajprije nadvladati različite poteškoće njihovog djelovanja: ˇ neusklađenost misije i vizije razvoja, ciljeva s potrebama suvremenog razvoja Hrvatske, ˇ organizacija i poslovodstvo neprimjerni suvremenim prilikama, posebice disciplinarna rascjepkanost, ˇ siromaštvo, ˇ zastarijevanje znanja i spoznajnih mogućnosti, zapuštanje eksperimentalnog rada i stjecanja praktičnog iskustva, ˇ zanemarljivo malo stvaranje znanstvenog znanja, sve veće teškoće u raspolaganju suvremenim tehničkim znanjem, ˇ postdiplomski studiji neprimjerni i hrvatskim potrebama i suvremenom napretku znanosti, ˇ ne postoji sustavna briga o jamstvu kvalitete obrazovanja, ˇ potpuno zanemareno cjeloživotno obrazovanje, ˇ visoka prosječna dob nastavnika. Zadatak poticanja primjene rezultata sveučilišnih znanstvenih istraživanja zato je vrlo izazovan, a uz to znači i razvijenu sposobnost raspoznavanja vrsnih i upornih pojedinaca i skupina što su u svom radu uspjele svemu ovom usprkos. Analiziranje hrvatske znanstvene politike dati će drugu važnu referenciju pri određivanju navedene Akademijine uloge. Pri tom valja postaviti pitanja vizije, ciljeva i strategija istraživanja i razvoja u Hrvatskoj i razabrati jesu li u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva, društva ili pak svjetske raspoznatljivosti naših istraživača i njihove osobne karijere. Štoviše, mnoga su istraživanja tek u spoznajnoj funkciji: ˇ najnovijeg razvoja znanosti i tehnike, nadvladavanja zastarijevanja znanja i spoznaja, ˇ nastajanja informacijskog društva, prijelaza s industrijskog gospodarstva preko informacijskog do gospodarstva znanja, paradigme održivi razvoj, globalizacija, ˇ potrebe, održanje i budućnost hrvatskog društva i gospodarstva, njihove spojivosti na razvijene zemlje Europe i svijeta. Konačno kao treću referenciju valja dobro razumjeti današnje hrvatsko gospodarstvo i njegove potrebe i zanimanje za primjenu rezultata znanstvenih istraživanja, a posebice onih rezultata što ih nude hrvatska sveučilišta i instituti. Ne bi trebalo ni zanemariti mogućnost komercijalne primjene rezultata u razvijenom svijetu, ali tim se pitanjem tek djelomično bavimo. Organizacija Akademije i njeno komuniciranje s vrelima znanstvenog i tehničkog znanja postupno se prilagođuju njenoj funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva. U tom djelovanju danas članovima Akademije važne su potpora njenog Vijeća za promicanje tehničkih znanosti, koje je zajednički forum tehničkih fakulteta, i Akademije i njenog Gospodarsko vijeće, koje je forum uglednih gospodarstvenika i stručnjaka iz sfera gospodarskog odlučivanja.

akademija tehničkih znanosti; nezaposlenost i globalni razvoj; sveučilišta u Hrvatskoj

nije evidentirano