hrvatski

Meteorološki čimbenici ekstremnih oborina na sjevernom Jadranu

U ovom radu proučava se oborina, jedan od prostorno najpromjenjivijih meteoroloških elemenata. Posebno se proučava ekstremna količina oborine (više od 100 mm/24h) na području sjevernog Jadrana i njezina veza s vremenskom situacijom na makro i mezoskali. Obilna količina oborine koja padne na nekom području u kraćem vremenskom intervalu, uvelike ometa normalan život ljudi, donosi poplave, remeti vodoopskrbni sustav, uzrokuje poteškoće u prometu, a može nanijeti i materijalnu štetu na gospodarskim objektima. Upravo stoga, ekstremne su oborine predmet brojnih istraživanja. Treba napomenuti da su znanstveni radovi na temu ekstremnih količina oborine dosta zastupljeni u literaturi vezanoj uz meteorologiju, a za potrebu ovog diplomskog rada izdvajaju se: Ivančan-Picek i sur., 1994 ; Doswell III i sur., 1998 ; Gajić-Čapka i Ivančan-Picek, 2000 ; te Ivančan-Picek i sur., 2003. Cilj ovog rada je odrediti raspodjelu i vrijednosti atmosferskih parametara koji ukazuju na mogućnost pojavljivanja ekstremne količine oborine, te tako proučiti meteorološke čimbenike koji uzrokuju ekstremnu oborinu na sjevernom Jadranu. Pažnja je usmjerena na njihovu makroskalnu i mezoskalnu strukturu. Na temelju podataka 18 ekstremnih oborinskih epizoda na meteorološkim postajama sjevernog Jadrana i njegovog zaleđa u 10-godišnjem razdoblju (1991.-2000.) izračunato je srednje polje geopotencijalnih visina na 500 i 1000 hPa za područje Europe. Opravdanost usrednjavanja objašnjava se time što su sinoptičke situacije ovih oborinskih epizoda više-manje slične. U većini slučajeva riječ je o visinskoj dolini ili cikloni nad zapadnom Europom te prizemnoj cikloni nad zapadnim Sredozemljem i srednjom Europom. Stoga srednja polja predstavljaju tipičnu situaciju pri kojoj se javlja ekstremna oborina na sjevernom Jadranu.

ekstremna oborina; sjeverni Jadran; ciklona; mezoskalni procesi

nije evidentirano