hrvatski

Arhitektura suvremenih sveučilišnih knjižnica

Doprinos rada su nove znanstvene spoznaje o projektiranju i oblikovanju suvremenih sveučilišnih knjižnica. Ubrzani razvoj računalnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija uvjetovao je promjenu organizacijskog koncepta sveučilišnih knjižnica i knjižnica uopće koji nije dovoljno obrađen u literaturi. Zamjena knjiga multimedijalnim dokumentima prisutnim u elektroničkom obliku je uvjetovala značajne promjene u fizičkom prostoru knjižnice, a nastanak virtualnih knjižnica - po mišljenju pojedinih teoretičara arhitekture - dovodi u pitanje opstanak fizičkog prostora knjižnice. Analitičkim metodama su kroz četiri poglavlja ispitani parametri koji određuju prostor knjižnice. Provedene su analiza povijesnih tipologija, analiza suvremenih sveučilišnih knjižnica, analiza novih prostornih sadržaja knjižnica koji su uvjetovani primjenom računalnih tehnologija te analiza suvremenih arhitektonskih pristupa oblikovanju u arhitekturi. Ilustriranim primjerima i brojčanim parametrima opisani su novi prostorni sadržaji koji se razvijaju na tkivu suvremenih sveučilišnih knjižnica: sobe za individualni i grupni rad, laboratorijske učionice i dvorane za daljinske konferencije. Objašnjeni su uvjeti njihova nastanka te procesi integracije u globalni sustav prijenosa znanja i informacija. Istraživanje je ukazalo na opstanak fizičkog prostora knjižnica / medijateka kao mjesta učenja, susreta i događanja. Rezultati istraživanja omogućavaju svrsishodno projektiranje suvremenih sveučilišnih knjižnica, primjenu Bolonjskog procesa te približavanje Europi znanja i na razini materijalne infrastrukture.

sveučilišna knjižnica; središte istraživačkog učenja; virtualna knjžnica; suvremena arhitektura; informatičko doba; društvo znanja

nije evidentirano