crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 252374

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Marjanić, Suzana
Naslov: Transrodnost (i transvrsizam) i kao utopijska projekcija
( Transgenderism (and Transspeciesism) Also As a Utopian Projection )
Knjiga: Filozofija i rod
Urednik/ci: Bosanac, Gordana ; Jurić, Hrvoje ; Kodrnja, Jasenka
Izdavač: Hrvatsko filozofsko društvo
Grad: Zagreb
Godina: 2005
Raspon stranica:: 233-248
ISBN: 953-164-096-3
Ključne riječi: transrodnost, transvrsizam, utopija, specizam
( transgenderism, transspeciesism, utopia, speciesism )
Sažetak:
Ideju transrodnosti, određenije, pozicioniranje androgine paradigme koja je ekološka (za razliku od plemenske matrijarhalne paradigme i hijerarhijske patrijarhalne paradigme, kako su navedene razlikovne odrednice triju paradigmi utvrdile Marion Woodman i Elinor Dickson) razmatram kao moguću utopijsku projekciju u budućnost, kao radikalno NE sadašnjosti koja još uvijek, hoćemo-nećemo, ne ostvaruje mogućnost pravnoga i političkoga statusa za sve oblike života. Naravno, pored interpretacije androgina kao arhetipa jedinstva suprotnosti (androgine duše, u određenju, primjerice, June Singer), uzimam u obzir i interpretaciju androgina Kari Weil, prema čijim raskrinkavanjima androgin figurira i kao mizogini ideal, konstrukcija patrijarhalne ideosfere. Ili kao što su Sandra M. Gilbert i Susan Gubar predložile alternativni termin ginandrija, s obzirom da (već) struktura leksema androginija odražava moć muške simboličke vizije nad ženskim viđenjem univerzuma. Transrodnost u hrvatskim prilikama problematiziram kao zanemareno stanje stvari s obzirom da interseksualne osobe (hermafroditi) nisu kategorizirane u "Pravilniku o sastavu i načinu rada dijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima", što će (jednostavno) reći da za sada ne ostvaruju posebna prava iz sustava socijalne skrbi. Identitetom androgina (on/a androgin/a) kao trećim rodom, koji sjedinjuje kategorije maskuliniteta i feminiteta, određenije, ekološkom androginom paradigmom, promatram pokušaj brisanja dihotomije zanemarena priroda (žena, ne-Europljani, životinje, radnička klasa) vs. kultura (muškarac, Europljani, ljudi, viša i srednja klasa), koju eksplicira, primjerice, feministička biologinja Lynda Birke, kao i pokušaj ostvarenja bioetičkoga susreta ljudske s "neljudskom" životinjom, što uvjetno određujem terminom transvrsizam/transspecizam (transspeciesism), koji pokriva etičku negaciju specizma/vrsizma. Naime, sociokulturna antropologinja Barbara Noske (1989) među prvima je u okviru eko/feminističkih teorija postavila pitanje ljudskoga odnosa prema drugim životinjama, zahtijevajući potrebu oblikovanja antropologije životinja (animalističke antropologije), budući da (još uvijek) dominira samo (antropocentrična) antropologija u odnosu na životinje.
Projekt / tema: 0189002
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Etnologija i antropologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4