hrvatski

Sjevernodalmatinski otoci u procesu litoralizacije - razvoj, problemi i perspektive

Predmet istraživanja jesu suvremene regionalno-geografske značajke, odnosno fizičko-geografski i socio-geografski procesi na sjevernodalmatinskim otocima, koji se razmatraju kroz prizmu kompleksne litoralizacije cijele regije, ali i širega hrvatskog primorskog prostora. U radu se po prvi put u hrvatskoj geografskoj znanstvenoj literaturi cjelovito analiziraju zadarski, kornatski i šibenski otoci, koji poradi svoje usitnjenosti i prostorne raspršenosti, ali i brojnih drugih geografskih specifičnosti čine jedinstveni arhipelag na cijelom Jadranu. Budući da su suvremeni socio-geografski procesi duboko utemeljeni na povijesnom razvitku društveno-gospodarskoga vrjednovanja prirodno-geografske osnove istraživanog prostora, u radu se daje prikaz fizičko-geografskog kompleksa te historijsko-geografskog razvitka. Suvremeni razvitak sjevernodalmatinske regije potrebito je sagledati u kontekstu složenih procesa koncentracije različitih društvenih i gospodarskih aktivnosti na obalama svjetskog mora, a tako i iznimno duge i razvedene hrvatske obale. Budući da je sjevernodalmatinsku regiju do sada obilježavala snažna koncentracija gospodarskih aktivnosti i stanovništva uz uski obalni pojas, posebice u Zadru i Šibeniku, otočni je prostor izrazito depopulirao. To je, prema prevladavajućim demografskim i gospodarskim strukturama prostor periferije, odnosno socio-ekonomski depresivno područje, koje velikim dijelom mijenja višestoljetnu funkciju prostora stalnoga stanovanja i gospodarskoga vrjednovanja i sve više postaje prostor namijenjen odmoru i rekreaciji. Unutar njega moguće je razlikovati pet temeljnih grupa otoka, koje se međusobno razlikuju po intenzitetu depopulacije i dinamici glavnih ekonomskih aktivnosti (turizam, poljoprivreda i ribarstvo i ostale maritimne djelatnosti), koja je u izravnoj vezi s prometnom povezanošću, ali i mogućnostima prirodno-geografske osnove te dosadašnjim društveno-gospodarskim razvitkom. U najpovoljnijoj je poziciji prva grupa otoka koju čine premošteni otoci (Pag, Vir i Murter), a donekle i druga grupa koju čine ostali otoci unutrašnjeg otočnog niza koji su s kopnom povezani redoviti i čestim brodskim, odnosno trajektnim prugama (Ugljan, Pašman, Vrgada, Prvić, Zlarin i Krapanj). U znatno su lošijoj situaciji otoci treće skupine, odnosno veći otoci vanjskoga niza (Dugi otok) i neki mali otoci srednjeg niza otoka (Iž i Silba), koji, unatoč brojnim problemima, još uvijek pokazuju određenu društveno-gospodarsku dinamiku te otoci četvrte grupe, koju čine svi mali i od kopna udaljeni naseljeni otoci. Na većini malih otoka razmjeri su depopulacije izrazito veliki pa jednom dijelu prijeti i demografsko izumiranje. Posebnu skupinu čine kornatski otoci, koji nisu stalno naseljeni, odnosno nemaju stalnoga naselja.

sjevernodalmatinski otoci; litoralizacija; regionalna geografija; Hrvatska

nije evidentirano