hrvatski

Geokemijski atlas Europe

Rezultati opsežnog međunarodnog programa geokemijskog kartiranja, FOREGS geochemical baseline mapping of Europe (FOREGS Geochemistry Working Group) prikazani su u Atlasu „ Geochemical Atlas of Europe, Part 1“ (SALMINEN et al., 2005) (Slika 1) u izdanju Geological Survey of Finland. Atlas uključuje 360 karata distribucije pojedinih kemijskih elemenata (Slika 2). Geokemijski podaci o kvaliteti površinskih voda, distribuciji elemenata u minerogenom i organogenom tlu, vodotočnim sedimentima, humusu i sedimentima poplavnih ravnica dobiveni su usklađenim i uniformiranim metodologijama uzorkovanja, pripreme uzoraka i kemijske analize za područje čitave Europe. Projekt je započet 1996. godine i bit će u potpunosti završen 2006. godine kad će biti objavljen i drugi dio atlasa u kojem će biti opisani rezultati analiza sedimenata poplavnih ravnica. Glavni cilj izrade Geokemijskog atlasa Europe bio je određivanje geokemijskog pozadinskog šuma („ geochemical background“ ) za teške metale u različitim medijima površinskih taložina te determinacija utjecaja čovjekove aktivnosti u odnosu na prirodnu varijaciju. Istraživanjem je determiniran geokemijski pozadinski šum za oko 50 elemenata kao i drugi parametri u različitim površinskim materijalima kao što su tlo, vodotočni sedimenti i vode. Sveukupno je obuhvaćeno područje od 4, 2 milijuna km2 europskog teritorija (bez Rusije, Ukrajine, Rumunjske, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore te Makedonije). Broj uzorkovanih lokacija bio je 845 tako da gustoća uzorkovanja iznosi 1 uzorak na 5, 000 km2. Mjesta uzorkovanja bila su tako birana da predstavljaju drenažne bazene površine od oko 100 km2. Na svim lokacijama uzorovanja prikupljeni su uzorci potočne vode, površinskog tla (0-25cm), tla s dubine veće od 50 cm i minerogenog potočnog sedimenta. Osim toga, uzeti su i uzorci s poplavnih ravnica velikih drenažnih bazena (>1, 000 km2) koji uglavnom predstavljaju poljoprivredna tla. Uzorkovanje je provedeno od 1998. do 2003. godine prema standardiziranim uputama (SALMINEN et al., 1998). Uzorci su pripremani u laboratoriju Slovačke geološke službe, gdje su i pohranjeni (osim uzoraka vode). Kemijske analize uzoraka obavljene su u devet europskih laboratorija tako da je jedna vrsta uzorka bila analizirana istom analitičkom tehnikom u istom laboratoriju. Rezultati istraživanja (terenski podaci, fotomaterijal i analitički podaci) pohranjeni su u zajedničku europsku bazu podataka. Geološka služba Finske imala je vodeću ulogu pri izvođenju projekta, dok su ostale 24 geološke službe (među kojima je i Geološka služba Hrvatske) zajedno s tri sveučilišta iz Italije iznijele sav teret ovog projekta. Svaka participirajuća Geološka služba financirala je svoj dio radova. Ovaj atlas bit će korišten u EU zakonodavstvu kao temeljna informacija pri donošenju europskih normativa za tla i vode. Osim toga, dobiveni rezultati o sadržaju ugljika u vodi i tlu dat će doprinos i sveopćoj raspravi o ugljičnom dioksidu. Dobivene vrijednosti pozadinskog šuma sada se mogu korelirati sa svim budućim rezultatima geokemijskih istraživanja. Atlas je napravljen u elektroničkoj verziji i dostupan na http://www.gtk.fi/publ/foregsatlas/ te kao tradicionalno otisnuti primjerak u obliku knjige. Elektronička verzija sadrži i fotoarhivu, gdje se nalazi foto dokumentacija skoro svih lokacija uzorkovanja. Atlas je pisan na engleskom jeziku.

Geokemija; Geokemijsko kartiranje; Geokemijski atlas; Europa

nije evidentirano