Hrvatsko proljeće u Istri i Rijeci 1970-1972 (CROSBI ID 518390)
Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Dukovski, Darko
hrvatski
Hrvatsko proljeće u Istri i Rijeci 1970-1972
Početak 70-ih godina 20. stoljeća, za istarsko- riječku regiju, bilo je izuzetno razdoblje, kako u gospodarskom tako i u društveno-političkom smislu. Razdoblje je to nagloga razvoja turizma ali i istovremene stagnacije industrije što je nužno moralo dovesti do ukupnoga nesrazmjera razvoja svih dijelova ovoga područja. Razlike u materijalnom razvitku određenih područja unutar regije još su se više produbile i postale smetnja daljnjem razvitku cijele regije. Ova će se prepreka najprije pokušati ublažiti a potom i neutralizirati modernizacijom infrastrukture, ponajprije prometnica, i uvođenjem novih gospodarskih programa, temeljenih prije svega na reformskim promjenama i prijedlozima ustavnih amandmana - onih koji bi regulirali nove gospodarske i političke odnose u Federaciji, ali i onih koji bi ojačali općinsku samoupravu u okvirima Socijalističke Republike Hrvatske. Naravno, radilo se i o reformama koji bi donijele nove društvene odnose temeljene na "istinskom samoupravljanju." U tim uvjetima Istra i Rijeka proživljavaju događaje vezane za masovni hrvatski nacionalni pokret (maspok). Jačanje hrvatske nacionalne ideje, odnosno razvoja hrvatskoga nacionalizma na ovom području nije ni izdaleka imalo onakvu snagu, ali ni podršku širih slojeva stanovništva kao u ostalim dijelovima Hrvatske. Ono se ograničilo na manji broj intelektualaca uključenih u Maticu hrvatsku, Čakavski sabor i neke druge društveno-kulturne udruge, male skupine studenata i profesora na fakultetima u Rijeci i Puli. Podrška "nacionalnom programu" dolazila je i od manjeg broja članova SKH i to uglavnom onih koji su bili uključeni u ove organizacije ali ne i od vodstva lokalnih organizacija. Izostala je bitna podrška stanovništva ove regije unatoč plebiscitarnom izjašnjavanju za reforme i ustavne promjene. Posebno je važno što je izostala podrška široke društvene baze radnika i što je došlo do jasnog razlučivanja onih prihvatljivih reformi koje su pokrenute iz vrha SKH i SKJ i onih deklaracija središnjice i pojedinih članova Matice hrvatske u Zagrebu i zagrebačkih sveučilištaraca. Iako su to bili važni politički događaji kojima je dana, u onom posljednjem dijelu, značajna pažnja, stanovništvo Istre i Rijeke nije ih doživljavalo kao nešto sudbonosno ni posebno značajno. Dapače, ti su događaji doživljavani u najmanju ruku kao smetnja onim reformama i gospodarskom razvitku koji su trebali uslijediti. Taj gospodarski i društveni razvitak stanovništvo je Istre i Rijeke vidjelo u sastavu reformirane jugoslavenske federacije ili konfederacije a nikako ne izvan nje. Uostalom, u Istri i Rijeci stvorena je općedruštveno prihvaćena slika, bez obzira koliko ona opravdana bila, kako se Beograd, kao središte federacije, više "skrbi" o Istri i Rijeci od Zagreba. O zakulisnim igrama i velikoj zaradi od ulaganja beogradskih novčarskih ustanova u Istri, koje se ulagalo izvan Istre, nije bilo govora, niti se o tome u javnosti nešto više znalo. Naposljetku, domaće hrvatsko i talijansko stanovništvo Istre i Rijeke u svom društvenom mementu još uvijek je njegovalo idiličnu sliku jedinstvene Jugoslavije kao zajednice bratskih, ravnopravnih naroda i Tita kao najzaslužnijeg za pripojenje ovoga područja matici zemlji i mirnoga suživota Hrvata i Talijana.
nacionalni pokret; Istra; Hrvatsko proljeće
nije evidentirano
engleski
The Croatian Spring in Istria and Rijeka 1970-1972
nije evidentirano
National movement; Istria; Croatian Spring
nije evidentirano
Podaci o prilogu
139-157.
2008.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Dijalog povjesničara-istoričara 10/2
Igor Graovac
Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann, Zajednica istraživača Dijalog
978-953-6922-14-7
Podaci o skupu
Nepoznat skup
pozvano predavanje
29.02.1904-29.02.2096