hrvatski

Gramatička i semantička čestotnost imeničkih obilježja u Bibliji

Za hrvatski jezik nije poznato koliko su česte mnoge morfološke kategorije imenica. Poznate su samo neke, poput općega odnosa čestote među ženskim, muškim i srednjim rodom u 2000 i 4000 tisuće najčešćih riječi (Cvikić 2000) i u građi dječjega jezika (Jelaska i Kovačević 2001), koji pokazuje podjednaku zastupljenost imenica muškoga i ženskoga roda, te znatno manju srednjega roda, ili čestotnih odnosa među padežima (najčešći su nominativ, potom akuzativ pa genitiv). U ovome se radu iznose čestotni odnosi nekoliko morfoloških kategorija u imenica: rod i sklonidbene vrste, nominativni završetak, palatalizacija. Dobiveni odnosi pokazuju čestotnu raspršenost ili cjelovitost pojedinih kategorija. Na poseban se način promatra obilježje živo i neživo, i to čestotni odnos gramatički izražene kategorije živosti u odnosu na značenjsku kategoriju živosti. Čestotni odnosi među različitim rodnim kategorijama imenica promatrani su prema Velikoj biblijskoj konkoradanciji (Vojnović 1991). Biblija je odabrana kao cjelovit i kulturološki važan tekst za hrvatski jezik i kulturu. Zanimljivim se pokazuje i velika morfološka raznolikost među najčešćim riječima u Bibliji.

Biblija; morfologija; imenice; rod; padeži; glasovne promjene

nije evidentirano