hrvatski

Onečišćenost tala i djelotvornost sanacije na mjestu nezakonito postavljenih obujmica naftovoda DN-300 OS Šandrovac OS Graberje, lokacija Čazma I, Čazma II i Daskatica

Poslije incidenata u razdoblju od 24.11. pa do 28. 11.2005. godine kada je došlo do puknuća naftovoda DN 300 OS Šandrovac – OS Graberje izvršena su terenska motrenja, laboratorijska istraživanja i obrada rezultata. Temeljem tih rezultata izdvajamo naredne zaključke: • Kao što je već rečeno u navedenom razdoblju došlo je do više "puknuća" cijevi naftovoda DN-300, OS Šandrovac-OS Graberje koji su se dogodili u razdoblju od 24. 11. pa do 28. 11. 2005. godine (lokacija Čazma I), odnosno istog naftovoda dva dana poslije (lokacija Čazma II) odnosno lokacija Daskatica, te kod Graberja Ivanićkog. • Odmah se pristupilo zatvaranju naftovoda, zatvoreni su zaporni elementi, između kojih je došlo do istjecanja iz cjevovoda. O događaju su obaviješteni u INI operator OIC-a, direktor Sektora proizvodnje, upravitelj pogona Šandrovac te direktor službe ZZSO. Izvan INA-e obaviješten je Odjel inspekcijskog nadzora zaštite okoliša, Centar za obavješćivanje, MUP i Rudarski inspektor. Uz osiguranje djelatnika JVP Čazma otkopano je mjesto propuštanja, te je ustanovljeno da je uzrok nelegalno postavljena obujmica sa slavinom u cilju otuđenja sadržaja iz naftovoda. U nedostatku nove obujmice, obujmica je zaokrenuta i stegnuta čime je spriječeno daljnje istjecanje. Očevid su obavili djelatnici PU Čazma. Identična situacija je zabilježena i na dva ostala puknuća naftovoda tih dana, te na puknuću u Graberju Ivanićkom. Prema tome, u ovom slučaju nije riječ ni o kakvom zamoru materijala, već je riječ o klasičnoj krađi nafte i kondenzata iz navedenih naftovoda. • Prema našemu uvidu, poslije incidenta poduzete su brze (koliko je to bilo moguće zbog vremenskih (ne)prilika, korektne i djelotvorne mjere sprečavanja daljnjeg isteka i sanacije prema Završnom stručnm izviješću sanacije uslijed propuštanja nezakonito postavljenih obujmica sa slavinama, u svrhu otuđenja nafte i kondenzata iz naftovoda DN-300, OS Šandrovac- OS Graberje, lokacija Čazma I i II, te Daskatnica (oznake: 0577-056/06 ; 0577/057/06 i 0577-058/06, Sektor proizvodnje nafte i plina, Okrug Podravina, pogon Šandrovac od 9. 06. 2006.). Navedeni materijali iz Izviješća su korišteni i za izradu ove studije. • Do propuštanja nelegalno postavljene obujmice došlo je uslijed tehnološkog poremećaja u otpremi nafte i kondenzata otpremnim naftovodom. Zaglava čistača u mjernom mjestu na otpremnoj stanici Graberje, do koje je došlo uslijed mehaničkog kvara (pucanje rešetke za usmjeravanje čistača), uzrokovala je porast tlaka na 16, 8 bara (mjereno na OS Šandrovac). Navedeni tlak bio je nekoliko bara veći na mjestu propuštanja zbog konfiguracije terena, ali pod normalnim okolnostima ovaj tlak ne predstavlja opasnost za naftovod. • Tijek sanacije zbor opravdanih (vremenskih) (ne)prilika trajao je od dana utvrđena incidenata pa do lipnja 2006 na lokaciji Čazma II, dok su na ostalim lokacijama sanacijski radovi završeni do veljače 2006. godine. Sanacija je provedena u skladu s Operativnim programom sanacije terena nakon propuštanja otpremnog naftovoda DIN 300 OS Šandrovac – OS Graberje, lokacije Čazma I i II, te Daskatica. • Pri završnom obilasku mjesta sanacije (8. kolovoz 2006) na mjestu incidenata nisu više vidljivi tragovi nafte na površini, također, nema indicija koje bi upućivale na oštećenost okolnih usjeva uslijed puknuća naftovoda. • Temeljem provedenih osnovnih kemijskih analiza tla vezanih uz njegovu plodnost vidljivo je da je incident utjecao samo na sadržaj organske tvari. U poglavlju o rekultivaciji navedene su količine krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati da se izjednači sadržaj organske tvari s okolnim tlom koje nije bilo zahvaćeno onečišćenjem. • Ugljikovodici iz prolivene nafte imaju veliku sposobnost brze penetracije i ekspanzije u tlu, što osobito vrijedi za sirovu naftu. Prolivena nafta na površini tla, odnosno na površini strukturnih agregata tla formira nepropusni film, koji priječi pritjecanje vode i normalno disanje - izmjenu plinova s atmosferom, odnosno s plinovitom fazom tla, otežano disanje korijena, poremećaj metabolizma i sušenje korijena. Ukupni sadržaj naftnih ulja u površinskom sloju onečišćenog tla samo se na mjestu incidenta kretao u granicama upozoravajućeg sadržaja odnosno tlo je bilo jako opterećeno ugljikovodicima. Na svim ostalim mjestima opažanja sadržaj naftnih ulja se kreće ispod interventne vrijednosti za osjetljiva, tj. poljoprivredna tla. • Sadržaj ekološki najrelevantnijih teških kovina – kadmija, olova i žive odgovara čistom tlu. Sadržaj ostalih teških kovina kreće se u očekivanim granicama, tj. do drugog odnosno trećeg /arsen, nikal i krom/ razreda koji ne priječi bilo kakva vid poljoprivrede (pa i ekološke) s tim sadržajem kovina. Iz tog razloga smatramo da nije došlo do povećanja sadržaja teških kovina uslijed puknuća naftovoda. • Temeljem svega navedenog smatramo da puknuće naftovoda DN 300 OS Šandrovac – OS Graberje nije prouzročio bitne promjene u tlu zahvaćenom puknućem. Preporučamo rekultivaciju onečišćene površine izvedbom melioracijske gnojidbe, kako se navodi u poglavlju ove studije gdje se govori o rekultivaciji. S navedenim zahvatom iz poglavlja o rekultivaciji smatramo da bi se tlo dovelo u prvotno stanje, tj. stanje kakvo je bilo prije puknuća naftovoda. • I na kraju. Svim navedenim puknućima zajednički je nazivnik da je do propuštanja došlo zbog krađe nafte i kondenzata iz navedenog naftovoda. Šteta koje je učinjena, samim troškovima sanacije, neusporedivo prelazi vrijednost otuđene nafte i kondenzata. No, teško je i pomisliti a kamoli financijski izraziti kolika bi šteta bila da su onečišćenja došla do ribnjaka Sišćani ili Blatnica ili Vukšinac, ili do korita rijeke Česme. Samo zahvaljujući pravovremenoj intervenciji do ovakve ekološke katastrofe nije došlo. Ali, smatram (prvo imenovani autor studije, iako možda i nije kompetentna osoba) da ovakvu krađu mogu pokušati napraviti samo "naftaški obrazovani" stručni ljudi. Očigledno je da će INA-Naftaplin veću pažnju morati posvetiti unutarnjoj kontroli. Oni koji rade ovakve stvari nisu ni svjesni mogućih posljedica po okoliš.

puknuća naftovoda; promjene u tlu; rekultivacija tla

nije evidentirano