hrvatski

Zaštita prirode beljskog lovišta (Parka prirode i posebnog zoološkog rezervata "Kopački rit) u kontekstu povijesnih zbivanja na tlu Baranje od druge polovice 18. stoljeća do domovinskog rata 1991-1995. godine

Na području Baranje, u sjeveroistočnom dijelu R Hrvatske, nalazi se poznato lovište "Belje", u čijem sastavu su Park prirode i Posebni zoološki rezervat "Kopački rit". Do zakonskog proglašenja većeg dijela Beljskog lovišta zaštićenim objektima prirode trebalo je više od dva stoljeća. Razdoblje do proglašenja trajalo je od (otprilike) druge polovice 18. stoljeća do druge polovice 20. stoljeća (1954), kada se ubrzava postupak za proglašenje Kopačkog rita upravljanim prirodnim rezervatom (1967). Uz ovo razdoblje vezana su imena poznatih istraživača, putopisaca, sakupljača životinja, novinara, počevši od Rudolfa Oesterreicha, A. Brehma, E.F. Homeyera, A. Mojsisovicsa, E. Roesllera, J. Phennigbergera, J. Davidla, M. Marinovića, Z. Szecsenya, Albrechta Habsburga - Teschenskog i drugih, koji su svojim radovima, putopisima, znanstvenim priopćenjima, izvješćima i na drugi način pobuđivali pozornost europske javnosti, znanstvenih krugova i lovaca za ovo područje. U razdoblju intenziviranja postupka za progalšenje kopačkog rita zaštićenim objektom prirode, naći će se i LŠG "Jelen" kao korisnik objekta, Sabor R. Hrvatske, Izvršno vijeće R. Hrvatske, Republički zavod za zaštitu prirode u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu i veći broj znanstvenih institucija. Vrijedna spomena su imena: Drage i Renate Rucner, Zvjezdice Mikulić, Zvonka Cara, Marinke Kamenarović, Ratka Keve i drugih, koji su uložili dodatne napore da se Kopački rit zakonski zaštiti.

Kopački rit; lovište

nije evidentirano