hrvatski

Etnomuzikološka i etnokoreološka djelatnost Instituta od kasnih četrdesetih do osamdesetih godina

Počeci Instituta se nastavljaju na rijetka i opsegom skromna etnomuzikološka istraživanja što ih je u razdoblju od 1921. do 1948. provodio Odsjek za pučku muziku Etnografskog muzeja u Zagrebu i na prikupljanje narodnih popijevaka što je između 1943. i 1945. provodio Arhiv narodnih pjesama Hrvatskog autorskog društva u Zagrebu. Institut je prvih dvadesetak godina postojanja, od 1948. uz pomoć dobro organiziranih vanjskih suradnika prikupio obimnu građu. Sedamdesetih godina širi se pristup istraživanjima. Istražuju se i stariji i noviji oblici, višeslojnost i raznolikost folklorne glazbe i plesa, kontinuitet i promjene u tradiciji, procesi akulturacije i transformacije glazbenih i plesnih pojava. Usvajanjem i primjenom teorije komunikacije u 1980-im, predmet se etnomuzikoloških istraživanja počinje određivato prema specifičnom načinu života glazbenih i plesnih pojava u neposrednom komuniciranju relativno manjih skupina izvođača i slušatelja.

Institut za etnologiju i folkloristiku; etnomuzikologija; etnokoreologija; Hrvatska

nije evidentirano