Geografske i demografske značajke općine Pokupsko (CROSBI ID 32954)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Slukan-Altić, Mirela
hrvatski
Geografske i demografske značajke općine Pokupsko
Općina Pokupsko smjestila se na krajnjem južnom dijelu zagrebačke urbane regije. Sa sjevera je omeđuju slikovite Vukomeričke gorice a s juga ovdje već pitomi tok rijeke Kupe. S obzirom na svoj položaj i prirodne osobine, općina Pokupsko obuhvaća dva prirodno različita krajolika – sjeverni dio čine južni obronci Vukomeričkih gorica, dok njezin krajnji južni čini dolina donjeg toka rijeke Kupe. U pejsažnom smislu dominiraju blagi brežuljci Vukomeričkih gorica koji se u području općine Pokupsko spuštaju do same obale Kupe, pa se ovaj dio Pokuplja često naziva i Vukomeričko pokuplje. Općina Pokupsko danas ima površinu oko 130 km2. Na području općine smjestilo se četrnaest naselja u kojima koja prema popisu stanovništva iz 1991. godine živi 2 703 stanovnika, odnosno 20, 7 stanovnika po četvornom kilometru. Nalazi se između 45˚ 34’ 30’ ’ i 45˚ 28’ sjeverne geografske širine i 15˚ 54’ 30’ ’ i 16˚ 05’ istočne geografske dužine. Općinsko središte Pokupsko smješteno na lijevoj obali Kupe, u trokutu između Zagreba, Siska i Karlovca, od kojih je podjednako udaljeno oko 50-tak kilometara. No, Pokupsko zbog historijsko-geografskih i prometnih veza s Turopoljem i Zagrebom, oduvijek gravitira zagrebačkoj metropoli čineči danas sastavni dio njezine aglomeracije. Župa Pokupsko prvi se puta spominje u 13. stoljeću kada ugarski kralj Andrija II Arpadovac osniva opatiju Topusko u čiji sastav ulazi i župa Pokupsko. Godine 1558, Pokupsko zajedno s čitavom opatijom dodijeljena je Zagrebačkoj biskupiji. U obrani od Turaka je ovo područje neposredno uz Tursku granicu bilo bojišnica i štit kršćanske civilizacije, a samo Pokupsko jedno od važnih utvrda u obrani Hrvatskog kraljevstva. Nakon stabilizacije granica s Turcima poslije Karlovačkog mira 1699. godine, Zagrebačka biskupija ovdje uređuje vlastelinstvo Pokupsko koje se sastojalo iz feuda Cerje Pokupsko, Štefanki Lijevi i Desni, Lukinić Brdo, Hotnja, Šišinec, Brkiševina i Vratečko. Osim feuda, postojali su i prediji s predijalcima – slobodnjacima koji su činili Lijevi i Desni Degoj, Opatija, Strezoj, Roženica, Hruševec, Viduševec, Stankovec i Slatina. Tijekom 18. i 19. stoljeća razvojem riječnog prometa, Kupa kao granična rijeka između vojne i civilne Hrvatske postaje važna prometna komunikacija između Karlovca i Siska pri čemu njezina priobalna naselja dobivaju novu trgovačku i prometnu važnost. Izgradnja željeznice Zagreb-Karlovac-Rijeka 1873. godine, umanjila je dotadašnju važnost Kupe kao okosnice povezivanja Podunavlja s Jadranom, čime je umanjen i značaj pokupskih naselja kao postaja na tom putu. U 20. stoljeću Pokupsko postaje važno prometno čvorište cestovnih pravaca Karlovac-Sisak i Zagreb-Glina-Bosanski Novi. Jačanju prometnih funkcija Pokupskog osobito je pridonijela izgradnja pokupskog mosta 1967. godine. Početkom 90-tih Pokupsko ponovno postaje bojišnica i glavna linija obrane hrvatske metropole. Tako je još jednom u svojoj burnoj povijesti, Pokupsko potvrdilo svoju ulogu kao važna karika u očuvanju hrvatske opstojnosti i povijesnog kontinuiteta.
Pokupsko, urbani razvoj, povijesna geografija
nije evidentirano
engleski
Pokupsko- basic geographical and demographical characteristics of the region
nije evidentirano
Pokupsko, urban development, historical geography
nije evidentirano
Podaci o prilogu
10-35-x.
objavljeno
Podaci o knjizi
Pokupsko - kroz prošlost i sadašnjost
Szabo, Agneza
Pokupsko: Matica hrvatska
2006.
953-6809-01-X