hrvatski

Protuerozijska i hidrološka uloga šumskih ekosustava na kršu

U ovom su radu prikazani rezultati istraživanja utjecaja šumskih ekosustava bijelog graba (Carpinus orientalis Mill.) i alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na površinsko otjecanje oborinskih voda i zaštitu tla od erozije. Istraživanja su obavljena na padinama Moseća kod Muća na pokusnim plohama B6 i B7 u sačuvanim i posječenim šikarama bijelog graba, na nagibu od 26° i slivu bujice Rupotine kod Solina na pokusnim plohama B8 i B9 u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskog bora, na nagibu od 26° i 20°. Utvrđene su srednje godišnje vrijednosti površinskog otjecanja oborina koje na plohi B6 s posječenom šikarom bijelog graba i s potpuno sačuvanim listincem i humusnoakumulativni horizontom, na nagibu od 26°, iznosi 24, 03 mm/m2, s koeficijentom otjecanja od 0, 019 i gubicima tla od 0, 0072 t/ha, a na plohi B7 sa sačuvanom šikarom bijelog graba, na isatom nagibu, površinsko otjecanje iznosi 19, 53 mm/m2, s koeficijentom otjecanja od 0, 0156 i gubicima tla od 0, 0056 t/ha. U sačuvanim sastojinama alepskog bora potpunog sklopa, na nagibu od 26° (ploha B8), površinsko otjecanje iznosi 6, 23 mm/m2, s koeficijentom otjecanja od 0, 0087 i gubicima tla od 0, 044 t/ha, a na opožarenoj površini na nagibu od 20° (ploha B9) površinsko otjecanje iznosi 35, 51 mm/m2, s koeficijentom otjecanja od 0, 0478 i gubicima tla od 19, 93 t/ha.

krš; erozija; pokusne plohe; šikara bijelog graba; sastojine alepskog bora; opožarena površina; oborine; površinsko otjecanje; gubici tla

nije evidentirano