hrvatski

Istraživanje povijesti filozofije u Hrvatskoj u 20. stoljeću

Tekst predstavlja pregled svega onoga što se u 20. stoljeću u Hrvatskoj istraživalo u smislu povijesti filozofije kao filozofijske discipline. Tekstom se nastoji pružiti uvid u: a) djela koja obrađuju povijest filozofije kao cjelinu ili neki segment te cjeline i koja nose naslov povijesti filozofije ; to su prije svega sve pisane "povijesti filozofije" nastale u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća, ali i povijesni pregledi pojedinih filozofijskih disciplina ; b) djela povijesno-filozofijskog značaja koja elaboriraju neko određeno razdoblje povijesti filozofije ili povijest nekog pravca mišljenja ili pak povijest koje nacionalne filozofije ; b) djela koja izričito tematiziraju pitanje povijesti filozofije ; c) prijevode svih značajnijih povijesti filozofije, koje su se tijekom 20. stoljeća prorađivale u Hrvatskoj. Kao značajan moment u proradbi svakog pojedinog djela posvećenog istraživanju povijesti filozofije istaknut je stav spram Hegelove koncepcije povijesti filozofije. Na samom početku, u vezi s koncepcijom, naglašeno je kako se pisane povijesti filozofije mogu klasificirati prema različitim kriterijima. Ovaj pregled uvažava kronologijski slijed nastajanja pisanih povijesti filozofije. U zaključnom se dijelu, na temelju svega izloženog, pokušavaju rezimirati značajke istraživanja povijesti filozofije u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Pritom se razlikuju tri faze: ona do-ratna, ratno i neposredno poratno razdoblje te razdoblje od osamedesetih godina do konca 20. stoljeća. Na kraju se u zaključku konstatira pad interesa za istraživanje povijesti filozofije u drugoj polovici 20. st. do kojeg dolazi bez obzira na povećan broj objavljenih porijevoda pisanih povijesti filozofije. Kao jedan od uzroka navode se određene struje u okviru suvremenog filozofijskog mišljenja, koje povijest filozofije procjenjuju na temelju analogije spram povijesti znanosti, držeći je za nešto prevladano, prošlo, što je u posvemašnjoj suprotnosti s Hegelovom koncepcijom. Zaključno se konstatira kako se pritom ipak radi tek o paušalnoj konstataciji te da bi za neke određenije zaključke bila potrebna jedna produbljena analiza situacije.

hrvatska filozofija; povijest; istraživanje

nije evidentirano