hrvatski

Šibenske crkve i postanak grada

Neprijeporna je činjenica da urbanistička cjelina Šibenika nastaje u srednjem vijeku. Interpretacija najranijih stadija procesa njezinog oblikovanja vezana je, međutim, uz brojne teškoće, ponajprije zbog oskudnosti pisanih vrela. To isto vrijedi i za crkvene spomenike. Izuzmemo li rijetke šibenske crkve za koje su nam okolnosti i vrijeme postanka poznati (mahom kasnosrednjovjekovne crkve građene ex novo), glavnina ih se prvi put u vrelima spominje tek u XIII, odnosno XIV. stoljeću, premda njihova ishodišta nedvojbeno sežu u starije vrijeme. Problem apsolutne kronologije podizanja crkvenih objekata, tj. vremena pojave njihovih naslovnika unutar grada i u njegovoj okolici moguće je rješavati krećući od arheoloških pokazatelja, analize povijesnih podataka, odnosno tradicija kulta i funkcija vezanih uz pojedine crkve i analize organizacije gradskog prostora u srednjem vijeku, budući da je ona, mutatis mutandis, u šibenskoj povijesnoj jezgri sačuvana sve do danas. Na temelju analize prostornog razmještaja crkvenih objekata i njihovog odnosa s mrežom komunikacija i urbanističkom strukturom pojedinih dijelova gradskog prostora moguće je predložiti i određene zaključke o njihovoj relativnoj kronologiji i udjelu u oblikovanju prostora srednjovjekovnog Šibenika.

Šibenik; srednji vijek; sakralna arhitektura; urbanizam

nije evidentirano