Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Animalistička filozofija i filozofija prava životinja: životinje kao izazov "tumačenju svijeta i zahtjevu izmjene svijeta" (CROSBI ID 521301)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Marjanić, Suzana Animalistička filozofija i filozofija prava životinja: životinje kao izazov "tumačenju svijeta i zahtjevu izmjene svijeta" // Simpozij "Filozofija i pluralizam" / Hrvoje Jurić (ur.). Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2005. str. 28.-x

Podaci o odgovornosti

Marjanić, Suzana

hrvatski

Animalistička filozofija i filozofija prava životinja: životinje kao izazov "tumačenju svijeta i zahtjevu izmjene svijeta"

Tragom razlikovnih odrednica između filozofije staroga specizma, filozofije novoga specizma i nespecističke filozofije, čije postavke Joan Dunayer analizira u svojoj najnovijoj knjizi "Speciesism" (2004.), uvodim moguću razlikovnu odrednicu i između animalističke filozofije i filozofije prava životinja. Naime, pored filozofije prava životinja – u okviru koje svakako treba istaknuti filozofa Toma Regana i bioetičara Petera Singera, a koje ipak Joan Dunayer uvrštava u teoriju (i praksu) novoga specizma – poput Hamletove krtice u Elsinoreu profilirala se i animalistička filozofija koja ne-ljudske životinje razmatra u nespecističkim kategorijama, ali uglavnom iz kategorije osjećaja životinja i vlastitoga suosjećanja, i (za sada) ne uvodeći mogućnost i propitivanja prava životinja. Pritom u okviru filozofije prava životinja diferenciram filozofiju prava životinja s atribucijom novoga specizma i nespecističku filozofiju prava životinja, s obzirom na određenje novoga specizma koje je u okvirima filozofije, prava i aktivizma (zagovaranja prava životinja) propitala Joan Dunayer, koja, dakle, pored staroga specizma raskrinkava i strategije novoga specizma. Naime, Joan Dunayer demonstrira da bioetičar Peter Singer, zapravo, zastupa novi specizam i pritom demaskira da se, primjerice, "The Great Ape Project: Equality Beyond Humanity" (1993), a čiji su urednici filozofkinja Paola Cavalieri i Peter Singer, zauzima za novo specističko zagovaranje s obzirom na zahtjev da se kategorija osobe primijeni samo na nekoliko ne-ljudi, i to na velike čovjekolike majmune (čimpanze, bonobo majmune, gorile i orangutane) zbog sličnosti s ljudskom životinjom. S obzirom na (često isticanu) činjenicu da je homo sapiens životinja (npr. Mary Midgley), očito je da životinje trebaju imati prava koja se priznaju (istina, samo nekim) ljudima. Ili kao što apostrofira Amy Gutmann u "Uvodu" Coetzeejeva "Života životinjâ" da je MORAL jedina motivacija koja omogućuje da se misaono unesemo u život životinjâ.

animalistička filozofija; filozofija prava životinja; specizam

nije evidentirano

engleski

Animalistic philosophy and animal right's philosophy: animals as challenge to "interpretation of the world and claim of alteration of the world"

nije evidentirano

animalistic philosophy; the philosophy of animal rights; speciesism

nije evidentirano

Podaci o prilogu

28.-x.

2005.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Simpozij "Filozofija i pluralizam"

Hrvoje Jurić

Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Podaci o skupu

Simpozij "Filozofija i pluralizam"

pozvano predavanje

24.11.2005-25.11.2005

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Etnologija i antropologija