hrvatski

Vjetroturbina u mlaznici zakretne i fiksne izvedbe

Na srednjem i južnom dijelu Jadrana većina potencijala vjetra dolazi od bure, juga i maestrala. Zbog toga vjetroturbine trebaju biti zakretne, da se može pretvoriti energija vjetra iz više smjerova. Međutim, na obalnom dijelu sjevernog Jadrana (od Zadra do Rijeke) dominantna je bura te preko 90% energetskog potencijala vjetra dolazi iz sjeveroistočnog kvadranta. Dakle, u tom području nema opravdanog razloga ugrađivati skupi ležaj i zakretni mehanizam, te vjetroturbina u mlaznici može biti izvedena fiksno, okrenuta uvijek prema buri. Procjenjuje se da bi vjetroturbine u mlaznici, fiksne izvedbe bile oko 20% jeftinije i pogonski sigurnije od zakretnih. Izrazite efekte djelovanja bure u Senjskoj dragi možemo objasniti strujanjem hladne zračne mase koja ponire sa prijevoja Vratnik i ubrzava niz njegove padine. Sustav fiksnih vjetroturbina u reguliranoj mlaznici koji čini vjetroelektranu moguće je, u tom slučaju, izvesti u obliku vjetrobrane. Najpovoljnija veličina turbine u fiksnoj izvedbi bila bi promjera rotora d=54 m i snage Pe =1000 kW. Na prostoru iznad Senja mogao bi se izgraditi niz od 3 vjetrobrane prosječne visine 150 m i ukupne dužine cca 15 km čineći sustav vjetrobrana ukupne snage Pe, s = 360 MW.

vjetroturbina; mlaznica; vjetroelektrana; vjetrobrana; Senjsko područje

nije evidentirano