hrvatski

UTJECAJ GENOTIPA I NORME SJETVE NA UDJEL KRUPNOG, SREDNJE KRUPNOG I SITNOG ZRNA OZIME PŠENICE

Oplemenjivački rad na ozimoj pšenici, pored osnovnog cilja povećanja rodnosti novih kultivara, ima također zadatak poboljšati kakvoću dobivenog materijala. Važan pokazatelj kakvoće sjemenske pšenice je genetska predispozicija pojedinog kultivara za dobivanje krupnijeg zrna u proizvodnji. Drugo važno svojstvo je utjecaj različitih normi sjetve novostvorenih kultivara na zastupljenost pojedinih frakcija zrna u ukupnom urodu. S tim ciljem, postavljeni su poljski pokusi na području istočne Hrvatske tijekom vegetacijske 1996/97. i 1997/98. godine. Tim pokusima obavljena su istraživanja o utjecaju novih genotipova ozime pšenice-efekt A (Lara, Kruna, Lenta te Žitarka kao standard) i različitih normi sjetve-efekt B (400, 500, 600 i 700 klijavih sjemenki/m2) na zastupljenost pojedinih frakcija zrna (krupne-2, 8mm, srednje krupne-2, 5mm, sitne-2, 2mm i otpada) u ukupnom urodu. Pokus je postavljen po split-plot metodi s tri tretmana u 4 ponavljanja na osnovnoj parceli površine 7, 8 m2 (ukupno 80 parcela u svakoj godini istraživanja-efekt C). Na temelju dobivenih rezultata istraživanja i statističke obrade podataka može se zaključiti da je u radnom uzorku mase 130 g, krupnog zrna pšenice najviše imao genotip Lara u prvoj godini (104, 95 g) i Lenta u drugoj godini istraživanja (88, 37 g). Na temelju dvogodišnjeg prosjeka vidi se da su genotipovi Lenta i Žitarka imali, statistički ujednačen udjel krupnog sjemena u ispitivanom uzorku. Razlike u udjelu krupnog sjemena ispoljene po istraživanim genotipovima statistički su visokoopravdane (P<0, 01). Razlike u udjelu krupnog sjemena ispoljene pri različitim normama sjetve statistički nisu opravdane (ns). Međutim, godine istraživanja imale su statistički visokoopravdan utjecaj (P<0, 01) na udjel krupnog sjemena, te je on bio veći u prvoj (102, 43 g) a manji u drugoj godini (93, 27 g). Udjel srednje krupnog sjemena, na bazi dvogodišnjeg prosjeka, bio je najveći kod Lare (32, 89 g) a najmanji kod Žitarke (27, 23 g) a ispoljene razlike statistički su visokoopravdane (P<0, 01). Razlike u udjelu srednje krupnog sjemena ispoljene pri različitim normama sjetve statistički nisu bile opravdane (ns). Godine istraživanja imale su statistički visokoopravdan utjecaj (P<0, 01) na udjel srednje krupnog sjemena, te je on bio veći u drugoj (36, 60 g) a manji u prvoj godini (22, 45 g).Udjel sitnog sjemena, na bazi dvogodišnjeg prosjeka, bio je najveći kod Lare (6, 99 g) a najmanji kod Lente (4, 17 g) a ispoljene razlike statistički su visokoopravdane (P<0, 01). Razlike u udjelu sitnog sjemena ispoljene pri različitim normama sjetve statistički nisu opravdane (ns). Godine istraživanja ponovno su imale statistički visokoopravdan utjecaj (P<0, 01) na udjel sitnog sjemena, te je on bio veći u drugoj (7, 02 g) a manji u prvoj godini (4, 32 g). Udjel otpada, na bazi dvogodišnjeg prosjeka, bio je najveći kod Krune (1, 94 g) a najmanji kod Lente (1, 023 g). Ispoljene razlike statistički su visokoopravdane (P<0, 01). Razlike u udjelu otpada ispoljene pri različitim normama sjetve statistički nisu opravdane (ns). Godine istraživanja imale su statistički visokoopravdan utjecaj (P<0, 01) na udjel otpada, te je on bio veći u drugoj (2, 27 g) a manji u prvoj godini (0, 80 g). Kod svih istraživanih parametara ustanovljena je statistički visokoopravdana (P<0, 01) interakcija između istraživanih genotipova (A) i godina uzgoja (C). Interakcije između ostalih efekata nisu statistički opravdane (ns).

genotipovi; norme sjetve; krupnoća sjemena; frakcije sjemena; udjel zrna;

nije evidentirano