hrvatski

Utjecaj migrene na pojedinca i društvo

Utj ecaj migrene na poj ednica i društvo Procjenjuje se da se prevalencija migrene kod žena kreće izmedu 12.9% do 17.6%, a kod muškaraca od 3.4% do 6.1%. Prema epidemiološkim podacima u Hrvatskoj, prevalencija migrene je oko 17%. S obzirom na relativno visoku prevalenciju migrene u općoj populaciji, može se izraćunati koliki ekonomski teret migrena predstavlja za pojedinca ali i za društvo u cjelini. Troškovi uzrokovani migrenom se dijele na direktne i indirektne. U direktne troškove se ubrajaju posjete liječnicima (obiteljske medicine i Iiječenje u hitnoj službi), hospitalizacija i farmakoterapija. Dvije trećine ukupnih troškova se odnose na indirektne troškove, a u koje se ubrajaju izgubljeni sati (dani) na poslu i smanjena učinkovitost na poslu ; u SAD-u indirektni troškovi iznose od 13-15 milijardi dolara, a slične podatke koji izražavaju ogromne gubitke imaju i druge zemlje. Otprilike tri četvrtine migreničara ima smanjenu sposobnost funkcioniranja na poslu, a više od polovice ne može uopće funkcionirati, izostaju s posla jer im je potrebno kućno lijećenje. Iz ovih podataka ali i epidemioloških studija proizlazi da veliki broj migreničara ne uzima adekvatnu terapiju. Razlozi za to su brojni: neinformiranost o suvremenim mogućnostima liječenja, krivo postavljen.a dijagnoza, krivo propisana terapija, komorbidne bolesti, te nedovoljna suradnja liječnika i pacijenta. Pacijenti u velikom broju slučajeva nisu svjesni da imaju migrenu!nego bol povezuju s tzv. "stresnom glavoboljom" ili "sinusnom glavoboljom" te stoga ne dobivaju adekvatnu terapiju. Rezultati Spectrum studije su pokazali da osobe s migrenom mogu imati širi dijapazon glavobolja, od kojih se veći dio može svrstati pod migrenu, a glavobolja ne ispunjava sve uvjete za migrenu prema IHS kriterijima. Studija je pokazala da triptani dobro djeluju kod cijelog spektra glavobolja ; nakon uvodenja triptana u terapiju migrene, ukupno vrijeme odsutnosti s posla i smanjene produktivnosti se smanjilo tako da je benefit-to-cost ratio, odnosno ušteda po pacijentu kroz 6 mjeseci iznosila 222 dolara. Dugoročno gledajući migrena uzrokuje lošiju kvalitetu života, slabiji uspjeh u školi, veću stopu nezaposlenosti kod osoba s migrenom, a sa socijalnog aspekta uzrokuje povlačenje u sebe, nesigumost, lošiju kvalitetu obiteljskog i općenito društvenog i emocionalnog života. Migrena je često udružena s komorbidnim bolestima poput depresije, anksioznih poremećaja, epilepsije, alergije, astme što dodatno opterećuje pojedinca. Kada se mjeri kvaliteta života raznim skalama (QOL-duality of life, MIDAS-migraine disability assessment), migreničari u pravilu imaju slabiji rezultat od ne-migreničara. Zbog svega navedenoga, od izuzetne je važnosti pravilno postaviti dijagnozu kod pojedinog pacijenta kako bismo ga mogli adekvatno liječiti, poboljšati informiranost pacijenata te poboljšati suradnju izmedu pacijenta i liječnika.

Migrena; socioekonomski faktori; dijagnostika; terapija

nije evidentirano