hrvatski

CVI i debljina

U većini razvijenih zemalja svijeta, moždani udar je treći uzrok smrti medu-odraslom populacijom, te vodeći uzrok invaliditeta u stanovništvu. Zadnjih godina primj ećuje se porast učestalosti moždanog udara u sve mlađoj najproduktivnijoj populaciji - 46% bolesnika s moždanim udarom spada u dobnu skupinu od 46-59 godina. Najpoznatiji faktori rizika za nastanak moždanog udara su: dob, spol, rasa, nasljede, povišeni krvni tlak, srčane bolesti, pušenje, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, alkoholizam, stres, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina, nezdrava prehrana. Medu. nove čimbenike rizika koji se još istražuju ubrajamo frakcije lipida (lipoprotein a, apolipoproteine), WHR &laquo ; ; Waist to hip ratio&raquo ; ; (omjer struka i opsega bokova), metabolički sindrom, homocistein, infekciju i upalu uzrokovanu CMV, H. pylori i Cl. pneumoniae, subkliničku karotidnu bolest, karotidni plak, IMT, distenzibilnost. Što se tiče moždanog udara i povezanosti sa debljinom postoje radovi kojima je dokazano da mjere generalizirane debljine nisu specifične za povećan rizik sa nastankom moždanog udara- BMI (&laquo ; ; body mass indeks&raquo ; ; ), a mjere lokalizirane debljine pokazuju povezanost sa moždanim udarom - WHR (&laquo ; ; waist to hip ratio&raquo ; ; ). Mjeri se omjer opsega struka prema opsegu bedara, a rizik za nastanak moždanog udara je proporcionalan s porastom vrijednosti omjera. Rizik je povezan i sa stresogenim načinom života, ugroženiji su muškarci i populacija starija od 65 godina. Metabolički sindrom kojije povezan takoder sa povećanom učestalošću i moždanog i srčanog udara, izraženijije kod muškaraca, karakteriziraju hipertenzija, dijabetes, abdominalna debljina, povišena razina triglicerida i smanjena razina HDL-a te rezistencija na inzulin. Na neke faktore rizika moždanog udara, ne možemo utjecati, ali ipak mnogo toga u svakodnevnom životu možemo promijeniti sami, od mijenjanja svakodnevnih životnih navika do promjene načina ishrane, ili pak redovitog uzimanja propisanih lijekova u cilju primarne ili sekundarne prevencije. Preporuča se mediteranska prehrana, a dokazano je da konzumiranje voća i povrća u najranijem djetinjstvu smanjuje rizik za pojavu pretilosti te kroničnih bolesti kasnije.

moždani udar; debljina; faktor rizika

nije evidentirano