hrvatski

Društveno funkcioniranje oboljelih od posttraumatskog poremećaja i radna sposobnost

Cilj. Usporedna analiza društvenog funkcioniranja osoba oboljelih od ptsp-a prema radnoj sposobnosti. Ispitanici i metode rada. Uzorak su bile dvije skupine od po 80 osoba oboljelih od ptsp-a, hospitalno liječenih na klinici, od kojih je jedna prema kliničkoj procjeni psihijatra koji je liječio oboljelog procijenjena radno sposobnom, a druga radno nesposobnom. U istraživanju je korištena psihijatrijska ocjenska ljestvica dizabiliteta (who psychiatric disability assessment schedule - das, 1988.), za procjenu društvenog funkcioniranja oboljelih te povijesti bolesti. Proveden je i intervju s ključnom osobom za bolesnika radi dobivanja validnijih podataka. Podatci su statistički obrađeni programskim paketom sas. Razina statističke značajnosti je na nivou 0.05. Rezultati. Ispitivane skupine se nisu razlikovale prema demografskim pokazateljima. Radno nesposobni ispitanici statistički značajno češće ispoljavaju deficit nekih društvenih funkcija: sudjelovanja u kućnim aktivnostima (wilcoxon scores prob>ï zï =0, 008 ; median scores prob>ï zï =0, 02), u roditeljskoj ulozi (wilcoxon scores prob>ï zï =0, 0012 ; median scores prob>ï zï =0, 0036), u radnoj ulozi - prema interesu za vraćanje na posao (wilcoxon scores prob>ï zï =0, 0013 ; median scores prob>ï zï =0, 0058) i prema izvedbi posla (wilcoxon scores prob>ï zï =0, 008 ; median scores prob>ï zï =0, 005) te u općem društvenom funkcioniranju (wilcoxon scores prob>ï zï =0, 0057 ; median scores prob>ï zï =0, 03). Zaključci. Radna nesposobnost oboljelih od ptsp-a povezana je s deficitom nekih društvenih funkcija (smanjen interes za vraćanje na posao, slabija izvedba posla, roditeljska uloga, sudjelovanje u kućnim aktivnostima i opće društveno funkcioniranje).

PTSP; socijalno funkcioniranje; radna sposobnost

nije evidentirano