hrvatski

Iz fonološke problematike gornjosutlanskih govora

Vokalizam i akcentuacija dvaju rubnih hrvatskih kajkavskih govora (Huma na Sutli i Kumrovca) imaju neke tipično slovenske, štajerske crte. I vokalizam i akcentuacija obaju govora zahvaćeni su u toku razvoja uglavnom istim promjenama, ali je rezultat nekih od tih promjena u ovim dvama govorima različit. Na vokalizam je znatno utjecala kvantiteta pa je u njima došlo do cijepanja većine polaznih vokala na dvije jedinice. U Humu se refleks dugog jata u osnovi razlikuje od refleksa izjednačenih ə , e i prednjeg nazala. U Kumrovcu su se ě, ə , e i prednji nazal izjednačili. U Humu su refleksi jata vokali ei i zatvoreno e, a refleksi polaznoga o vokali ou i zatvoreno o ; u Kumrovcu jat je dao vokale zatvoreno i otvoreno e, a polazno o vokale u i zatvoreno o. Duga i kratka kontinuanta polaznoga u labijalizirane su (ü, ö). U obama je govorima fonološki relevantno samo mjesto naglaska, polazno naglašeni kratki nezadnji slogovi bili su produženi i refleksom su izjednačeni s polazno dugima, a proveden je i progresivni pomak starih silaznih naglasaka na zatvoreni slog.

dijalektologija, gornjosutlanski govori

nije evidentirano