Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Carske statue s Visa (CROSBI ID 522306)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Ivčević, Sanja Carske statue s Visa // Histria Antiqua / Girardi-Jurkić, Vesna (ur.). Pula: Međunarodni istraživački centar za arheologiju Brijuni-Medulin Sveučilišta u Zagrebu, 1998. str. 75-84-x

Podaci o odgovornosti

Ivčević, Sanja

hrvatski

Carske statue s Visa

Nakon procvata u vrijeme grčke vladavine, zbog političkih previranja, ugled i moć Isse opada, ali ubrzo se ponovo uspostavlja normalan život u rimsko vrijeme kada Issa živi s municipalnim uređenjem. Sačuvani ostaci svjedoci su kvalitete življenja u antičko vrijeme u svim aspektima privatnog i javnog života, a u ovaj drugi spadaju monumentalne carske statue, koje osim o umjetničkom i gospodarskom razvoju govore o političkoj povezanosti s Rimom upravo kroz potrebu naglašavanja njegove vojne i političke moći jer za tu svrhu je ovakva skulptura postavljana po svim važnijim mjestima Carstva, odnosno tamo gdje je Rim želio učvrstiti svoj utjecaj. Dakle i nakon ovladavanja Mediteranskim prostorom i smirivanja plemena na ovom dijelu Jadrana i dalje postoji čvrsta veza s ovom strateški važnom točkom Rimskog Carstva. U ovom radu utvrđuje se koliko je skulptura nađeno i sačuvano, te se pokušava atribuiranjem statua pojedinim vladarima ustanoviti u koje je vrijeme veza bila intenzivnija. Ovdje možemo govoriti o vezi Isse s Rimom ali možda posredno, preko Salone koja je bila kolonija, dok je Vis imao municipalni status. Sačuvani portreti sigurno potvrđuju Vespazijana i Trajana, te u ostacima prerade Domicijana čiji se portret nazire ispod Trajanovog. Statua u oklopu vjerojatno je prikazivala Tiberija, a možemo li u fragmentiranoj statui diviniziranig cara prepoznati Augusta o čijem kultu nagovještavaju i natpisi s Visa koji ga zazivaju kao divusa, i možemo li nazrijeti štovanje cara kao predstavnika rimske snage i moći, ostaje još otvoreno pitanje. Danas poznati spomenici koji su sa središnjeg dijela grada, a osim skulpture i natpisa tu su i arhitektonski ulomci, navode na zaključak da je aktivni rimski element na tom otoku mogao potaknuti štovanje cara u svrhu ojačavanja utjecaja u početku tj. u julijevsko-klaudijevsko vrijeme i o isticanju premoći i podaničke odanosti u doda flavijevsko i trajansko, kada kult sve manje ima religijeko, a sve više političko značenje.

Issa (Vis); statue; carski kult

nije evidentirano

engleski

The Emergence and Development of the Imperial Cult in Issa

nije evidentirano

Issa (Vis); statues; imperial cult

nije evidentirano

Podaci o prilogu

75-84-x.

1998.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Histria Antiqua

Girardi-Jurkić, Vesna

Pula: Međunarodni istraživački centar za arheologiju Brijuni-Medulin Sveučilišta u Zagrebu

Podaci o skupu

Nepoznat skup

predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Arheologija