hrvatski

Promjene značenja i uporabe glagola raditi

U radu se uspoređuje značenje i uporaba glagola raditi u starijim i suvremenim hrvatskim rječnicima te u odgovarajućim engleskim i njemačkim rječnicima. Uspoređuju se frazemi s glagolom machen u njemačkom te make u engleskom jeziku s frazemima u hrvatskim frazeološkim rječnicima i novijoj građi suvremenoga hrvatskoga jezika. Pri usporedbi se značenja u hrvatskim povijesnim rječnicima potvrđuje da glagola raditi nema u Vrančićevu rječniku (umjesto njega nalazi se rabiti i težati ; rabiti, a ne raditi ima i Marulić u Juditi), a ni u kajkavca Jurja Habdelića. Glagol se raditi u suvremenom značenju nalazi tek u pisaca i leksikografa 18. stoljeća, a najviše je njegovih bliskoznačnica zabilježeno u Della Bellinu rječniku: truditi se, moriti se, rabiti, poslovati (laboro) ; djelovati, raditi, rabiti, djeljati, rukotvoriti, rabotati (lavorare) ; poslovati, djelovati, činiti, rabiti (operare). Suvremeni hrvatski jezik rijetko potvrđuje uporabu glagola raditi u prvotnom značenju ("brinuti se), a znatno je češća upotreba toga glagola s izravnim ili neizravnim objektom, i to u značenju "činiti, obavljati, praviti koga/što // od koga što", gdje se glagol raditi upotrebljava umjesto spomenutih glagola. Spomenuta se pretpostavka potvrđuje primjerima iz građe, osobito jezika reklama, te potvrdama iz novinsko-publicističkoga (raditi očevid, kolače, duge pauze… ) i razgovornoga stila. Lošom se stranom pretjerane upotrebe glagola raditi u suvremenom hrvatskom jeziku smatra i nemogućnost pravilnoga izricanja svršene radnje (npr. Od muhe radimo slona, radimo kolače → *Od muhe smo uradili slona, *uradili smo kolače).

poimeničenje; publicistički stil

nije evidentirano