hrvatski

Analiza glikoproteina hrena lektinima

Stanice lista hrena (Armoracia lapathifolia Gilib.) transformirane su divljim tipom plazmida Ti B6S3 bakterije Agrobacterium tumefaciens. Plazmid sadrži gene za kontrolu sinteze regulatora rasta koji su odgovorni za staničnu proliferaciju što dovodi do rasta tumora vrata korijena. Ustaljene su dvije linije transformiranog tkiva: neorganizirano tumorsko (TN) i organizirani teratom (TM). Tkivo tumora je kompaktno blijedo zelene do žute boje, a teratom ima izdanke zadebljalih vodenastih listova, koje ne mogu razviti korijen. Uspješnost transformacije ovisi o interakciji gena bakterijskog plazmida (T-DNA) i genoma biljne stanice. Cilj rada bio je utvrditi razlike u ekspresiji gena odnosno sastavu topljivih proteina iz lista, tumora i teratoma hrena. Istraživane su razlike glikoproteina između fenotipski različitih uzoraka i utvrđeno je s kojim lektinima reagira enzim mirozinaza, također glikoprotein koji katalizira hidrolizu glukozinolata (npr. sinigrina kojim je bogat hren). Proteini su razdvojeni elektroforezom u 12%-tnim poliakrilamidnim gelovima ili u gelovima s koncentracijskim gradijentom poliakrilamida (4%-tni-18%-tni). Utvrđeno je da gelovi s konstantnim pH (8.8) daju jednako dobro razdvajanje kao i gelovi s pH 6, 8 u gelu za koncentriranje uzorka i pH 8, 8 u gelu za razdvajanje. Ovisno o koncentraciji proteina u uzorcima gelovi su obojeni Coomassie modrilom ili srebrovim nitratom. Velik broj proteinskih vrpci u rasponu od 70 kDa do 14 kDa zajedničke su svim analiziranim tkivim, a samo je manji broj vrpci specifičan za pojedino tkivo. U ekstraktu lista, za razliku od tumora, jasno se uočavaju podjedinice enzima ribuloza-1, 5-bifosfat karboksilaza/oksigenaza. Glikoproteini su, nakon prijenosa na nitroceluloznu membranu, istraživani pomoću osam lektina (GNA, SNA, MAA, DSA, PNA, RCA, UEA, Con A). Mirozinaza je reagirala samo s lektinima GNA i ConA na položaju od oko 70 kDa. Općenito su razlike u glikoproteinima iz tri različita tkiva hrena jasnije nego razlike ukupnih topivih proteina razdvojenih SDS elektroforezom. Dobiveni rezultati nisu u potpunosti reproducibilni, jer je broj vrpci varirao ovisno o tome jesam li proveo razdvajanje u kontinuiranom gelu ili onome s koncentracijskim gradijentom poliakrilamida. Ekstrakti lista bogatiji su proteinima nego ekstrakti tumora i teratoma, što ukazuje na to da su stanice tumora i teratoma diferencirane i vakuolizirane.

hren; Agrobacterim tumefaciens; transformacija; glikoproteini; lektini; SDS-PAGE

nije evidentirano