hrvatski

Trendovi temperature, oborine i oborinskog deficita u Slavoniji

Opaženo globalno zatopljenje kao niti oborinske anomalije regionalno su različiti, pa se istražuju varijacije meteoroloških parametara u područjima s različitim klimatskim karakteristikama kako bi se ustanovio utjecaj na ekološki sustav. U članku su analizirane varijacije i trendovi u toplom polugodištu srednje temperature zraka, količine oborine i oborinskog deficita u Osijeku. Srednja godišnja temperatura zraka je 10.8°C, najtopliji je mjesec srpanj (21.1°C) a najhladniji siječanj (-1.2°C). U kontinentalnom oborinskom režimu toplo polugodište ima 368 mm (57% godišnje količine) a hladno and 282 mm oborine (43%). Oborinski deficit u toplom polugodištu iznosi 61%. Pozitivni trend temperature iz 20. stoljeća (0.38°C/100god) pojačan je početkom 21. stoljeća (0.44°C/100god), premda nijedan nije signifikantan. Kao i na globalnoj skali devedesete su godine bile najtoplija dekada XX stoljeća. Slične vrijednosti zabilježene su i u dekadi 1941-1950, koja je bila čak i toplija od kraja stoljeća. U proteklom je stoljeću oborina imala negativan trend (14%/100god), koji je početkom 21. stoljeća do 2004. godine malo smanjen (9%/100god). Zbog pozitivnog temperaturnog i negativnog oborinskog trenda, oborinski deficit se je povećao (31%/100god), a pozitivni trend, iako nesignifikantan započeo je 1916. godine.

temperatura; oborina; oborinski deficit; analiza trenda; Slavonija; Hrvatska

nije evidentirano